Nikola Grmoja zaključio je sjednicu. Bilo je jako korisno, kazao je. Vijeće će donijeti zaključke temeljem serije saslušanja.

Grmoja je postavio pitanje o radniku Predragu Sekuliću iz Sindikata koji je predstavljao interese radnika sisačke rafinerije. "Što mislite o njemu i molim da objasnite kontekst arbitraže", pitao je Grmoja.

"O kolegi Sekuliću iz domoljubne perspektive mogu reći sve najbolje. Imali smo puno kontakata, on je štitio interes radnika Rafinerije Sisak. On je stručna osoba, a ima i kvalitete da je prepoznavao i interes države. Šokiralo me što je izašao iz ove priče i da njega naša država ne treba, smatram da on može dosta pomoći", rekao je Mayer.

Na pitanje o arbitraži Mayer kaže: "Mislim da je negdje 2013. godine Mol pokrenuo tužbu protiv RH u Washingtonu. Tada je Mol tražio 1,2 milijarde dolara štete. Malo mi čudno i da sam na mjestu Vlade ja bih ovo prezentirao kao uspjeh Vlade, jer RH je platila 280 milijuna dolara, a tuženi smo bili za milijardu i 200". 

Pitanje je postavila zastupnica Katarina Peović. "Procijenite koja je cijena naftnih derivata".

"Razumijem pitanje, ali cijena domaće nafte nije toliko krucijalan problem. Molu nije u interesu da bude stigmatiziran. No ta cijena koju smo dogovorili, nije bila loša za Inu", odgovorio joj je Mayer. 

Dolazimo do problema da ova Vlada nije sposobna upravljati onime što joj je dano na upravljanje i da odluke ne donosi u interesu državljana Republike Hrvatske, rekao je zastupnik Zvane Brumnić.

Govorite o modernizaciji rafinerije. Otkad traje ta modernizacija? Ja mislim da traje barem deset godina, rekao je Brumnić.

Vjerujete li vi da je ova Vlada svojim odlukama bila samo zla ili je bila korumpirana? Brine li Vlada o Ini ili bilo čemu što je strateški interes?, upitao je Mayera.

Vezano za modernizaciju, do prosinca 2019. godine priča o modernizaciji je bila priča. 2019. godine u prosincu je potpisan početak projekta izgradnje postrojenja za duboku preradu nafte. Taj projekt mora biti gotov za dvije godine najduže, ako ga netko sada zaustavi, morat će objasniti svim dioničarima zašto, kad je uz toliko veliku medijsku popraćenost bio pozdravljen taj projekt, rekao je Mayer.

Što se tiče revizorskih izvješća, svjesni smo mi bili jako puno tih rizika, ali još gorih rizika od prevare. Nama je puno veći  rizik bio da druga država upravlja strateškom kompanijom. To nam je bio puno veći rizik od prevare. U Ini su radili ozbiljni profesionalci koji su radili za Interpol i koji su radili na prevarama, tako da je ovo vrlo čudno, da nisu otkrili ovu veliku prevaru, rekao je Mayer.

Ina je kao i država, složen mehanizam, prevare postoje, moguće su, uvijek je onaj tko je na čelu odgovoran za to, a mi smo uvijek nakon izvješća reagirali, rekao je Mayer.

Kad imate ovakve odnose među dioničarima, onda se može dogoditi da se ovakvi propusti namjerno zanemare, ali ovdje je veliki iznos u pitanju i taj novac fizički nije otišao iz kompanije van, rekao je Mayer.

Sandra Benčić je Mayeru zahvalila što je odgovorio na pitanje koju je argumentaciju Vlada koristila da bi opravdala ne samo predaju upravljačkih prava u ruke MOL-a, kao i činjenicu da je zatvorena rafinerija u Sisku.

"Imam dva pitanja za vas s obzirom na vaše iskustvo rada u upravi Ine. Je li moguće bilo donijeti odluku o zatvaranju rafinerije Sisak, a da ju eksplicitno premijer nije donio? Drugo, jesu li se ikada radili proračuni, izračuni potencijalnih gubitaka za Inu, a posljedično i za proračun RH, zbog činjenice da ćemo izvoziti sirovu naftu, a uvoziti naftne derivate i jesu li se ikada radile procjene mogućih gubitaka ovisno o kretanju cijena na međunarodnom tržištu?", upitala je Benčić.

"Vezano za donošenje odluka, ne može se nijedna važna odluka donijeti bez znanja premijera, ali po pitanju stručnog pitanja netko mu mora sugerirati je li to OK, a po pitanju državnog pitanja on sam mora odlučiti je li to dobro ili nije. Ako idemo u otkup Ine, onda je logično zašto se to donosi. Situacija je kompleksna već zbog toga što se mađarska država vrlo, vrlo agresivno i protektivno odnosila i spremni su bili puno toga napraviti, pa i blokirali su nam ulazak u OECD, a razlog je bila Ina. Nismo radili analize, jer smo svjesni toga što konkretno toga domaća nafta donosi, bili smo svjesni da je za RH dobro da se Sisak zatvori zbog drugih razloga, a ako smo zaštitili cijenu u neposrednim pregovorima, onda smo zaštitili da nafta nije prodana po lošoj cijeni. Mi smo to dogovorili po onoj cijeni koja je tada bila tržišno OK. Ne možete povući crtu, član uprave jeste, vaš posao nije da se bavite politikom, ali morate razumjeti politiku jer vas postavlja šef Vlade na prijedlog ministara. Meni nije bio problem da se maknem. Postojalo je tu i boljih aranžmana, ali oni bi tek došli kasnije, što će Hrvatska napraviti s kompletnim setupom kompanije", rekao je Mayer.

Kako su se po pitanju prespoja ponašali raniji ministri, a kako se ponašao ministar Ćorić?, upitao je Grmoja.

Svi ministri u dogovoru s predsjednicima Vlada nisu dali Janafu konačno odobrenje da se prespoj napravi, a rukovodstvo Janafa je bilo svjesno da je taj prespoj presudan za sisačku rafineriju, a nitko to nije htio dati znajući što to nosi, rekao je Mayer.

Iz mog konteksta je bio problem, ali ja ne mogu sve artikulirati. Ja ako mislim da mi nismo dovoljno dobili tim razgovorima, to je možda politička procjena, a moja procjena kao člana uprave je da mi možda nismo dobili, ali možda i da ja nisam do kraja u pravu, rekao je Mayer.

Apsolutno je jasno da tu odluku ministar nije donio sam i da je to odluka predsjednika Vlade, a i jasno je i da sam premijer ne može napraviti toliko štete koliko je Sanader napravio, bez pomoći ministara u njegovom okruženju pa je apsurdno da je za sve optužen bivši predsjednik Vlade, a ne i ljudi oko njega, rekla je Karolina Vidović Krišto.

Ovakav DORH neka mene ne štiti, neka ne štiti nacionalne interese. Da radi svoj posao, da poštuje zakon, onda bi za Inu bio optužen i Stipe Mesić i Dragičević, rekla je Vidović Krišto.

Koji je razlog da RH nikada nije zatražila poništenje međudioničarskih ugovora na sudu?, upitala je Mayera.

"Što se tiče ovog konkretnog pitanja, zašto nije pokrenuto pitanje poništenja ugovora na relevantnom domaćem sudu, dosad je bila uvijek neka informacija da se čekala pravomoćna presuda. Dogodilo se da je ona jednom srušena odlukom Ustavnog suda, da je Ustavni sud vratio na ponovno suđenje. Ja ovdje ne branim nikoga, nego samo kažem da je možda postojala logika da se čeka odluka Ustavnog suda. Ona je sad donesena. To mi kao članovi uprave niti ne možemo artikulirati, to pokreće Vlada Republike Hrvatske", rekao je Mayer.

Dodao je da ne zna zašto to Vlada nije napravila. "Iz svega što smo dosad razgovarali, nisam siguran što bih rekao, ne želim nikoga optuživati, a s druge strane nelogično mi je zašto to nije pokrenuto. Ne mogu ulaziti u razloge, nisam pravnik, ali ne vidim razloga zašto nije pokrenuto, a razloga može biti zilijun. Žao mi je, ako se moglo, da se nije pokrenulo i žao mi je, ako se može, da se ne pokrene", rekao je Mayer.

Drugo pitanje, Barbara Dorić je kao članica HNS-a imenovana u upravu Ine. I novi član Marin Zovko također je na prijedlog HNS-a imenovan. Je li to novi način kadroviranja koje premijer Plenković primjenjuje?, upitala je Vidović Krišto.

"Kolegu Zovka poznajem i on je stručan, radio je u Plinacru. Kao osobi i stručnjaku o njemu mogu reći samo lijepe stvari, ali mislim da o njemu neće ništa ovisiti u upravi Ine, zato što se mora mijenjati kompletan odnos. Ne mogu to članovi uprave, kao što mi nismo mogli, tako neće ni oni moći. A gospođa je radila u LNG-u. Kad se mi više nismo birali, naprosto su bili izabrani novi članovi uprave, koji u jednom trenutku vjerojatno nisu pravili takve probleme MOL-u kao što smo mi pravili. Mislim da je to bio kriterij u relaksaciji odnosa, kad dođu novi članovi uprave da neće praviti probleme MOL-u", rekao je Mayer, dodavši da su oni probleme stvarali u pokušaju da zaštite nacionalne interese te interese Ine.

Vlada je zbog Schengena i OECD-a izdala nacionalne interese, konstatirao je Mostov Zvonimir Troskot.

Grmoja je odredio desetominutnu pauzu.

Skandalozno je da razlog gašenja rafinerije u Sisku to da mi Mađare nagovorimo da daju zeleno svjetlo za ulazak u Schengen i OECD, rekao je Grmoja.

"Nije rečeno vi to morate napraviti zbog toga, nego je rečeno da se vodi računa i o tome. Nismo mi bili ničim ucijenjeni, ali taj je kontekst bio - vodite o tome računa. Time je članu uprave smanjen manevarski prostor, jer ne možete štititi ovaj interes jer nad glavom imate viši državni interes", rekao je Mayer.

Kad ste kretali u naftni biznis, prije 27 godina, koji je omjer snaga bilo u odnosu Ina-MOL. Tko je bio jači i koliko?, upitao je Krešo Beljak.

Devedesetih godina Ina je bila puno jača od MOL-a, rekao je Mayer.

Meni tu nešto logični ne štima. Jesu Inom uvijek vladali lopovi, uvijek se potkradalo, ali da su baš toliko krali, ne vjerujem, posebno ne za vrijeme Tuđmana i posebno ne za vrijeme rata. U to se vrijeme Ina dodatno ekspandirala, zakupljivala naftna polja u Siriji, u Sibiru, rekao je Beljak, dodavši da mu nije jasno kako se kompanija koja je duplo slabija od Ine i s četiri puta manjim izgledima za rast počela komad po komad Ine uzimati.

Što je MOL, tko stoji iza otkupa austrijskog udjela u MOL-u od strane ruske kompanije? Je li taj rezon bio da se taj novac, ruski novac, Putinov novac, da se iskoristi za kupovinu strateških naftnih poduzeća u okolici Mađarske, i u Slovačkoj i u Rumunjskoj i u Hrvatskoj?, upitao je Beljak.

Moje mišljenje je da iza Mađara stoji netko puno, puno veći, počev od tvrtke tamo negdje oko Sibira, koja je preuzela austrijske udjele, a vi me ispravite ako griješim, rekao je Beljak.

"MOL je tih godina, kako ste rekli, prvo pokušao biti postupak neprijateljskog preuzimanja od strane OMW-a. MOL je tada zaštitio svoj menadžment i odlučio da bez obzira na dionice nitko ne može imati više od 10 posto glasova. MOL je tada platio ne znam koji iznos, napravljena je transakcija dogovor Putin-Orban, gdje je MOL otkupio taj svoj dio i platio puno više, ako ne i više od duplo, premijer da bi ponovno vratio u svoje vlasništvo. Surgut je prodan MOL-u", rekao je Mayer.

Otkud MOL-u novac?, upitao je Beljak.

Orban je rekao da je MOL nacionalni interes i država je stala iza toga, rekao je Mayer.

Na kraju me zanima, budući da se dogodilo ubrzanje od potpisivanje memoranduma, koji je doveo do gašenja rafinerije u Sisku, po meni, izdaja nacionalnih interesa, a vi ste rekli da ste bili u tjednom kontaktu s ministrom Ćorićem, vjerujem da vam je na nekakav način objasnio zašto se to treba napraviti i zašto se memorandum treba potpisati. Molio bih vas da objasnite kako je vama ministar Ćorić objasnio kako se izdaja treba dogoditi, rekao je Božo Petrov.

Tjedno, dvotjedno, nekad su bili češći, nekad rjeđi sastanci. Tada je bilo rečeno, ajmo napraviti sve što možemo da moderniziramo rafineriju Rijeka. Da smo prevršili rok od možda šest mjeseci, godinu dana, da nismo tada ugovorili modernizaciju Rijeke, sigurno strateški partner u jeku covid-krize ne bi dozvolio modernizaciju. Dogodila nam se pomalo i sreća. U kontekstu toga su se dogodili i događali odnosi s ministrom Ćorićem, pa tako oko rafinerije Sisak nije bilo disonantnih tonova, jer smo mi očito krivo razumjeli nešto ili možda i nismo, da Ina ide u smjeru povratka. Moja logika nekih internacionalnih pregovora spajanja obično traje dvije do tri godine. Od 2016., neka logika nama treba neko vrijeme, mi bi tamo negdje 2020. zadnje trebali imati riješenu situaciju. Tada se dugo, dugo odlučivalo koja će korporacija iz tih konzultantskih ugovora raditi proučavanje Ine i tu se nije razgovaralo o tome da to nije dobro za Hrvatsku. Teško mogu reći taj trenutak memoranduma. On je problematičan, ako ostane ovaj odnos kao sada, onda je on problematičan i možemo se vraćati na to gdje nas to vodi, rekao je Mayer.

S obzirom na vaše poslovno iskustvo, moram procijeniti da ste bili poprilično naivni u smislu pomaganja državi. Potpuno je jasno da ste dovedeni u zabludu i da od spajanja neće biti ništa, rekao mu je Petrov.

Je li jedino obećanje bilo - mi ćemo modernizirati Rijeku ili je bilo još nekakvih razloga zbog kojih se trebalo ići u prespoj i gašenje sisačke rafinerije? Je li jedini razlog bio modernizacija Rijeke?, upitao je Grmoja.

Jedini razlog na koji bismo mi pristali i jedan jedini na koji bismo mi pristali. Može ispasti da smo bili naivni, ali s obzirom na to kako stvari u Hrvatskoj funkcioniraju i traju duže nego vani, morali smo tako raditi. Opravdanje nije da Hrvati loše upravljaju kompanijama. To je nažalost činjenica, ali to moramo mijenjati. S poslovnog stanovišta nije normalno da mi to tako puštamo i da traje dovijeka, rekao je Mayer.

Zanima me je li u tim razgovorima bilo još nekakvih razloga zbog kojih bi Hrvatska trebala ići u prespoj?, upitao je Grmoja.

Ne, nije znao, ali s druge strane su bile puno jače ucjene, tražilo se pokretanje pojedinih sudskih postupaka, vukla su se i suđenja Sanaderu i Hernadiju, svašta se vuklo. Cijelo vrijeme je MOL bio nezadovoljan modernizacijom rafinerije Rijeka i oni zaista to nisu htjeli. To što smo mi tada uspjeli dobiti, da to nismo dobili, mi bi danas trebali biti osuđeni zato što smo ugrozili interes hrvatske države. To je kao u onoj dječjoj igri Hugo, izaberi jedan broj, sigurno ćeš pogriješiti. Jasno smo komunicirali podpredsjedniku Vlade, ako ovo ne prođe, da se mi sami povlačimo iz uprave Ine, rekao je Mayer.