Avdagić: Ne znam zašto bi se ljudi osjećali sigurnije s vojskom na granici. Nismo uopće ugroženi

Vijesti 27. tra 202410:02 6 komentara

Geopolitički analitičar Denis Avdagić u N1 Novom danu s Mašenkom Vukadinović komentirao je niz nemira i ratnih sukoba kojima svjedočimo diljem svijeta.

Zbog toga je sigurnost česta tema i oko nje se vodi poveći dio kampanje uoči izbora za Europski parlament 9. lipnja. Sve to izaziva i zabrinutost kod građana, koji prosvjeduju zbog financiranja sukoba, ponajprije Izraela u njegovom sukobu s Hamasom u Gazi.

Američki studenti su okupirali kampuse, s njima se obračunava čak i vojska, izbacuje ih se ili suspendira s fakulteta i aktivisti upozoravaju da se grubo krše njihova građanska prava te limitira sloboda govora. Istovremeno, proizraelski pristaše upozoravaju na val antisemitizma koji se krije iza takvih prosvjeda. Naravno, u cijeloj priči ne treba zanemariti ni rusku agresiju na Ukrajinu, sukobe u sjevernom dijelu Afrike, Iran koji “zvecka” oružje, a težnje Kine prema Tajvanu.

“Da je bilo tko drugi na vlasti u Izraelu, shvatio bi da je otišao predaleko i da to čini dugoročnu štetu Izraelu. Sve je kod njih ugroženo, a ovisi o jednom čovjeku, koji traži spas za sebe kroz ovakvu politiku. Puno ljudi u Izraelu je toga svjesno, ali nije u mogućnosti išta napraviti”, rekao je Avdagić i dodao:

“Mislim da je Amerika počela maksimalno koristiti svoj utjecaj. To se najbolje vidjelo na primjeru uzvrata Izraela prema Iranu, zbog napada dronovima i projektilima. Uzvrat je bio ništa u odnosu na potencijal koji Izrael ima. Amerikanci su došli do toga da rade luku za pomoć Palestincima u Gazi umjesto da zaustave Benjamina Netanyahua.”

N1

Avdagić je naglasio da izraelski premijer nema alternativu u političkom smislu, ali upitno je ima li u narodu.

“Da je siguran u potporu birača, ovo bi bilo ranije zaustavljeno, ovako si to ne može priuštiti. Također, ne treba zanemariti da u njegovoj vladi ima onih koji smatraju da Palestince zapravo treba u potpunosti ukloniti.”

Kad se govori o financijskoj pomoći, ona nije stigla samo Izraelu nego i Ukrajini, zbog čega Rusi gađaju željeznice kako bi spriječili dolazak te pomoći.

“Ono što je sad ključno pitanje jest što se u prvim paketima pomoći dolazi. Vidimo da se stvari odvijaju jako brzo, ali sami sadržaj paketa nije poznat. Čini mi se da su Ukrajinci uspjeli prebroditi vrijeme bez američke pomoći na neki način. Pribojavali su se snažne ruske ofenzive, na koju bi mogli teško odgovoriti, no nismo vidjeli u tom međuprostoru nešto spektakularno od strane Rusije. Čini se da ni oni nisu nešto previše pripremljeni. Možda su se politički nadali da neće doći do preokreta u SAD-u po pitanju pomoći, već da će dočekati tamošnje predsjedničke izbore”, kaže Avdagić i napominje:

“Nije Vladimir Putin jedini autokrat koji se nada povratku Donalda Trumpa na vlast.”

Objasnio je zašto se odvija toliki zaokret udesno, prvenstveno u Europi.

“Migracije su jedan od najvažnijih elemenata, posebno u Europi. Zatim, lijeve politike su postale jako zelene i društvo se jako mijenja. Unose se neke slobode koje konzervativnom dijelu građana smeta. U Hrvatskoj smo mogli vidjeti to na pitanju rodnosti kroz Istanbulsku konvenciju. Nažalost, kad su informacije najdostupnije nego ikad, ljudi ne čitaju sadržaj i ne informiraju se.”

Što s Hrvatskom, treba li se brinuti zbog nacionalne sigurnosti? Znamo za optužbe oko migranata na granici…

“Nije moja ekspertiza, ali prva stvar, imamo više policije nego vojnika. Što s vojskom? Nije utrenirana štititi granicu. Mogu biti eventualna podrška za situaciju kao 2015., ali za samu zaštitu nije utrenirana. Iz Domovinskog pokreta bi ulaskom u vladu vidjeli da nemaju što za napraviti, posebno kad govore da treba opremiti hrvatsku policiju, čija je oprema usporediva s bilo kojom opremom bilo koje europske policije. I ne znam zašto bi se ljudi osjećali sigurnije s vojskom na granici. Nismo uopće ugroženi”, zaključio je Denis Avdagić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare