Udruga B.a.B.e. istaknula je u ponedjeljak da je presuda riječkog Županijskog suda, da je rukometna sutkinja Helena Crnojević bila diskriminirana na temelju spola, trudnoće i materinstva jer je u trudnoći obrisana s međunarodne liste sudaca, važna za sve žene u Hrvatskoj.

Županijski sud u Rijeci presudom od 26. siječnja ove godine pravomoćno je osudio Udrugu hrvatskih rukometnih sudaca (UHRS) za diskriminaciju rukometne sutkinje Crnojević, jer ju je 2014. godine kada je bila u visokom stupnju trudnoće, obrisala s  međunarodne liste sudaca.

Sud je donio odluku da je Crnojević bila diskriminirana na temelju spola, trudnoće i materinstva te joj je dosuđena i naknada neimovinske štete od 30.000 kuna, istaknuto je na konferenciji za medije udruge B.a.B.e.

“Pravosudna bitka i, na koncu, pobjeda rukometne sutkinje Crnojević važna je za sve žene u Hrvatskoj, a ne samo one u sportu. Ovom presudom žene dobivaju pravno uporište kojim će se očuvati pravo na ženski rad u trudnoći i poslije trudnoće, to se pravo neće više moći tako lako osporiti”, kazala je Bojana Guberac iz udruge.

Rukometna sutkinja Crnojević tada je, s Eminom Kostecki-Radić, bila sudački par s međunarodnom licencom pa je osim nacionalnih sudila i na europskim i svjetskim natjecanjima. Uz to, Crnojević i Kostecki-Radić bile su jedini ženski sudački rukometni par u Hrvatskoj i među 12 u svijetu, istaknuto je na konferenciji za medije.

Crnojević: Rekli su nam da sigurno dobro kuhamo i da smo dobre domaćice

Crnojević je na konferenciji za medije iznijela redoslijed događaja iz 2014. kada ju je, dok je bila u sedmom mjesecu trudnoće, UHRS bez prethodne obavijesti izbrisao s međunarodne liste sudaca.

“Europska rukometna federacija bila je začuđena i tražili su od Hrvatskog rukometnog saveza objašnjenje za takvu odluku, također su im poručili da u slučaju trudnoće oni ne brišu sudački par s međunarodne liste već da su, štoviše, računali na nas da ćemo nastaviti suditi njihova natjecanja”, kazala je Crnojević.

Istaknula je da se prije pokretanja sudskog postupka obraćala čelnicima UHRS-a i Hrvatskog rukometnog saveza nastojeći mirnim putem razriješiti nastali prijepor, ali neuspješno.

“U neformolnom razgovoru, rekli su nam da je bolje da idemo na drugo dijete i poručili da sigurno dobro kuhamo i da smo dobre domaćice”, kazala je Crnojević.

Ona se zbog diskriminacije prvo obratila se udruzi B.a.B.e koja je u njezino ime podnijela pritužbu Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.

Pravobraniteljica je utvrdila da se u konkretnom slučaju radi o izravnoj diskriminaciji temeljem trudnoće i materinstva te sukladno tome uputila preporuku i upozorenje UHRS-u i HRS-u, koji unatoč upozorenju, diskriminaciju nisu otklonili, navedeno je na konferenciji za medije.

Nakon toga, Crnojević 2017. godine pokreće sudski postupak, a u međuvremenu je istupila iz UHRS-a jer je zaključila “da više ne može raditi s tim ljudima”.

“Oni su računali da se žena koja je trudna nalazi u najosjetljivijem periodu u svom životu i da ćemo se mi najvjerojatnije fokusirati na porod, trudnoću i iznošenje novog života na svijet. (…) Željela sam da ovaj slučaj bude zapisan u sudskoj praksi. Žene koje se bave sportom u ovoj presudi mogu pronaći sudsko uporište”, kazale je Crnojević.

Istaknula je da je zbog odluke UHRS-a, nastavak njezine međunarodne sudačke karijere onemogućen iako su se Crnojević i sudačka partnerica, nakon trudnoće, vratili suđenju.

Jedno vrijeme sudile su nacionalna natjecanja u Sloveniji, no ipak, kao sutkinje hrvatskog državljanstva nisu mogle predstavljati Sloveniju na međunarodnim natjecanjima.

Odvjetnica Bojić: Žrtve bi bile ohrabrene kada bismo imali bogatiju sudsku praksu

Odvjetnica Ines Bojić, koja je rukometnu sutkinju Crnojević zastupala u postupku protiv Udruga hrvatskih rukometnih sudaca, istaknula je da je sudski postupak vođen na temelju Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova.

Dodala je da je unatoč činjenici što je taj pravni okvir relativno dugo na snazi u Hrvatskoj, sudska praksa siromašna.

“Brojna istraživanja pokazuju nerazmjer između subjektivnog osjećaja diskriminacije kod potencijalnih žrtava i njihove odluke da zaista krenu u ovakve vrste postupaka, mislim da bi brojne žrtve bile osnažene kada bismo imali bogatiju i raznolikiju sudsku praksu u ovom području”, poručila je Bojić.

Bojić dodaje da je to jedan od rijetkih, ako ne i prvih, antidiskriminacijskih postupaka žena u sportu u Hrvatskoj.

Ustvrdila je i da je, iako hrvatski pravni sustav nije sustav presedana, postojanje raznolike i bogate sudske prakse zasigurno preduvjet za veći broj pojedinaca koji će se odlučiti za takve individualne postupke.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.