Više od 800 milijuna eura - toliko su banke u Hrvatskoj zaradile dosad u ovoj godini. Prošla je godina bila rekordna, a dobit banaka udvostručena je u odnosu na 2022. No, sve to i dalje nije potaknulo Vladu da ozbiljno razmišlja o uvođenju tzv. poreza na ekstraprofit banaka. U međuvremenu, prošle je godine 12 zemalja država članica Europske unije krenulo tim putem.
Za banke nema krize. Dobit se gomila, a nemalim dijelom tome doprinosi i Hrvatska narodna banka (HNB) koja im uplaćuje kamate – samo prošle godine gotovo pola milijarde eura. Toliko se očekuje i ove.
“Prije uvođenja eura, koliko ja znam, nitko nije javno spomenuo da će se ovo dogoditi s profitima banaka. Prije uvođenja eura je bila priča, poslovanje banaka će patiti u aspektu toga što banke gube prihode od mjenjačkih poslova, kuna – euro, euro – kuna. I onda uđemo u euro i profiti banaka su eksplodirali”, kazao je Viktor Viljevac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Vlada nije uvela porez na ekstraprofit
Ali unatoč tome, ni rekordne 2023. Vlada nije uvela porez na ekstraprofit. Razmišljali su, analizirali i razgovarali i zaključili da to nije smjer koji žele ići. Čini se da se taj stav nije promijenio.
“Vi ili vodite ekonomsku politiku ili puštate ekonomiju da jednostavno klizi i pluta kroz nekakva ekonomska događanja. Vaša pitanja pokazuju da mi nemamo sustavno plansko vođenje ni porezne ni monetarne politike i zato kada nastane problem, idemo nešto raditi. Nitko ne zna pravo stanje proračuna, to se krije kao zmija noge i onda se uvode novi porezi”, istaknuo je ekonomski analitičar Neven Vidaković.
Porez na nekretnine
Dok su prije svega nekoliko mjeseci govorili da porez na nekretnine nije dio Vladina plana, ipak su se predomislili. Kad je riječ o oporezivanju ekstraprofita banaka, o tome čak više nema ni rasprave.
“Nije dan niti jedan jedini konkretan argument zašto od strane ministra financija. Znači, rečeno je mi nismo skloni tom porezu, ali objašnjenja nije bilo”, rekao je Viljevac.
Dio političkih stranaka i dalje zagovara da se krene tim putem.
“HNB se odrekao određenog dijela novca u korist poslovnih banaka, a da država to sa strane promatra i ništa ne poduzima. A taj novac je došao u poslovne banke po principu ‘ni kruh jeli, ni kruh mirisali”, kazao je Branko Grčić (SDP).
Zemlje u okruženju odlučile se na taj potez
“Mislim da nije slučajno i nije bez razloga da su mnoge zemlje, mnoge usporedive zemlje, zemlje u okruženju, pribjegle toj mjeri. Ja mislim da je ona opravdana i potrebna i nadam se i vjerujem da će se takvo što dogoditi i kod nas”, dodao je Damir Bakić (Možemo!).
HUP skreće pažnju na još jedan segment. Banke su, kaže Hrvoje Stojić, napravile pomak koji se tiče efikasnosti njihova poslovanja pa nije u redu da ih se kažnjava.
“Smanjile su omjer troškova u odnosu na prihode, vrlo blizu, usporedive razine članica Europske unije i onda kad netko… Nije to pitanje samo radi li to banka ili neko poduzeće, kada povećava svoju efikasnost i na osnovu toga ostvaruje bolju profitabilnost, mislim da s aspekta tržišne ekonomije je neopravdano penalizirati ga”, tvrdi glavni ekonomist HUB-a Hrvoje Stojić.
Za porezom na ekstraprofit Hrvatska je posegnula samo jednom, kada je 2022. odlučeno da će on obuhvatiti tvrtke koje su u toj dobiti imale prihod veći od 300 milijuna kuna. Sada, kada se procjenjuje da je proračunska rupa veća od milijardu i pol eura, takva se rješenja ne spominju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!