Broj hospitaliziranih od koronavirusa u Hrvatskoj viši od europskog prosjeka

Vijesti 04. lip 202115:52 0 komentara
koronavirus, covid-19, bolnica
Raul ARBOLEDA / AFP / Ilustracija

Od početka pandemije koronavirusa do 1. lipnja u Hrvatskoj je potvrđeno 354.656 oboljelih od covida-19, a bolničko liječenje zbog teških simptoma u istom je razdoblju prošlo oko 40.000 ljudi. Dakle, u bolnici je u prosjeku završio svaki deseti hrvatski građanin zaražen koronavirusom.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) od 15. travnja 2020. do 1. lipnja 2021. zabilježeno je ukupno 40.678 hospitalizacija covid-19 bolesnika, što znači da je bolničko liječenje zbog ozbiljnih simptoma bolesti bilo neophodno za 11,5 posto svih zaraženih koronavirusom.

U istom razdoblju podaci iz bolnica govore o 4.149 hospitaliziranih, čije je kliničko stanje zahtijevalo mehaničku potporu ventilacije, odnosno respiratora. U ukupnom broju oboljelih od koronavirusa najtežih je slučajeva, statistički gledano, bilo oko 1,2 posto, a u broju hospitaliziranih s covid-19 nešto više od 10 posto, piše Novi list.

Europski prosjek

O kolikom se broju pacijenata radi i koliki je to bio udar na bolnički sustav, najbolje ilustrira podatak da se na svim infektivnim odjelima u Hrvatskoj u 2019. godini u dnevnoj bolnici liječilo ukupno 32,8 tisuća pacijenata, što je manje od broja hospitaliziranih zbog covida-19, a broj bolnički liječenih od covida-19 tijekom pandemije otprilike odgovara, na primjer, ukupnom godišnjem broju pacijenata hospitaliziranih u svim kliničkim bolnicama i klinikama na području Primorsko-goranske županije.

VEZANE VIJESTI

U ovoj se pandemiji u bolnicama “odradilo” dvostruko više pacijenata s koronavirusom od ukupnog godišnjeg broja hospitaliziranih u KB-u Dubrava.

Točne statistike o tome koliko su dana bolničkog liječenja trebali pacijenti oboljeli od covida-19 još uvijek ne postoje, no u HZJZ-u kažu kako je prema ograničenom uzorku covida-19 hospitaliziranih bolesnika za koje su u ovome trenutku dostupni podaci, prosječno trajanje hospitalizacije iznosilo 11,5 dana.

To znači da su oboljeli u bolnici bili gotovo dvostruko dulje od uobičajenog prosjeka: prosječna duljina hospitalizacije u vrijeme prije pandemije iznosila je osam dana, a u akutnim bolnicama šest dana.

Prema podacima HZJZ-a, stanje po županijama uglavnom je bilo slično, bez značajnijih odstupanja. Što se pak usporedbe s drugim državama EU-a tiče, hospitalizacija je bilo nešto više u odnosu na europski prosjek, no u HZJZ-u kažu kako ti podaci zasad nisu dovoljno pouzdani.

Neujednačene stope

“Podaci o stopi hospitalizacije covid-19 bolesnika za EU zemlje u ovome su trenutku dostupni na tjednoj razini. Kako prikupljanje podataka, odnosno kategorije koje se prikupljaju, nisu ujednačene na razini EU-a, podaci o stopi hospitalizacija nisu dostupni za sve EU zemlje. Ako se u obzir uzme prosjek zemalja EU-a za koje su podaci dostupni, u zadnja dva tjedna Hrvatska ima veću stopu u odnosu na prosjek EU-a, no taj se podatak ne može smatrati referentnim s obzirom na spomenuta ograničenja”, objašnjava epidemiologinja Marija Bubaš.

VEZANE VIJESTI

Broj umrlih od koronavirusa od sredine travnja 2020. do 1. lipnja ove godine dosegnuo je 8.034 osobe. Velikim je dijelom riječ o najteže oboljelima koji su bili smješteni u jedinicama intenzivne skrbi, no podaci iz bolnica kojima raspolaže HZJZ govore da gotovo polovina ukupnog broja umrlih od koronavirusa nije bila na respiratoru.

Po smrtnosti od covida-19 Hrvatska stoji dobro u odnosu na ostatak Europske unije: Sa stopom od 2,2 posto negdje smo u sredini, dok najnižu smrtnost imaju Norveška (0,62 posto) i Danska (0,89 posto), najlošija je Slovačka (3,17 posto), zatim Grčka (3 posto) i Italija (2,99 posto). Velika Britanija, kao i Brazil, bilježi smrtnost od covida-19 od 2,8 posto, lošija od nas je i Njemačka s 2,4 posto, a manju smrtnost od nas imaju, primjerice, Slovenija (1,72 posto) i Crna Gora (1,59 posto).

Udio umrlih među hospitaliziranima bitno je veći, oko 20 posto, ako računamo da se većina smrtnih ishoda dogodila u bolnici. Neka europska istraživanja govore o stopi bolničke smrtnosti od covid-19 od čak 28 posto. Najviša stopa smrtnosti bilježila se u proljeće prošle godine, dok se tek tragalo za djelotvornom terapijom za covid-19.

Duljina liječenja

Podaci po bolnicama ipak se donekle razlikuju – u Varaždinskoj je bolnici, na primjer, na odjelu intenzivne njege liječeno 11 posto hospitaliziranih, što odgovara državnom prosjeku, ali je smrtnost iznosila 25,7 posto.

Prosječna duljina ležanja covid-19 bolesnika u OB-u Varaždin iznosila je čak 16 dana. U KBC-u Rijeka covid-hospitalizacije trajale su bitno kraće – prosječnih 8,89 dana. Na odjelima intenzivne njege liječilo se 20 posto hospitaliziranih ili svaki peti od ukupno 2,5 tisuća pacijenata koji su se od covid-19 liječili u riječkoj bolnici.

OB Pula na intenzivnoj je njezi liječila upola manje hospitaliziranih, 9,2 posto, no dio pacijenata prebačen je u KBC Rijeka. Hospitalizacija u toj bolnici trajala je u prosjeku devet dana, a smrtnost među hospitaliziranima zbog covid-19 iznosila je 11 posto.

U Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević od početka pandemije hospitalizirano je oko 2,7 tisuća bolesnika s covidom-19. Intenzivnu medicinsku skrb trebalo je oko 400 takvih bolesnika, ili oko 15 posto hospitaliziranih zbog koronavirusa. Prosječna duljina hospitalizacije u toj bolnici iznosila je 10-tak dana, a smrtnost oko 10 posto, piše Novi list.

Od 15. travnja 2020. do 1. lipnja 2021.

8.034 umrlih

54.656 oboljelih

40.678 hospitalizacija

4.149 na respiratoru

1,2 % najtežih slučajeva

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!