Državni tajnik: Nadamo se cijepljenju turističkih djelatnika prije sezone

Vijesti 01. ožu 202121:31 > 22:06 0 komentara
Tonči Glavina
Foto: N1

U emisiji Izvan okvira gostovali su državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina, predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas i direktor Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Bernard Zenzerović. S Mašenkom Vukadinović razgovarali su o pripremama i problemima uoči turističke sezone.

Prošlogodišnja turistička sezona

Glavina se najprije osvrnuo na prošlogodišnju turističku sezonu u Hrvatskoj.

“Druga godina pandemijska, turizam kakav svijet još nije vidio. Logično je da u tim okolnostima gospodarstva i zemlje rade različite programe da zadrže jedan dio gospodarstva, odnosno goste u svojim zemljama. Mi smo prošle godine bili u identičnoj situaciji, pa možda čak i malo goroj jer je za pretpostaviti bilo da nećemo uspjeti probuditi motiv za putovanje u godini kad je zdravlje u opasnosti. Ipak smo uspjeli prelomiti psihološki, a uspio je pobijediti i jedan način života, a to je taj turizam koji postaje fenomen koji se više ne pokazuje kao želja nego kao potreba”, kazao je Glavina.

VEZANE VIJESTI

Istaknuo je da je i Vlada i Ministarstvo dugo razmišljalo kako se pripremiti za prošlogodišnju sezonu, pri čemu je zdravlje bilo na prvom mjestu.

“Zdravlje i sigurnost naših građana su prvi, zatim pregovaramo i stvaramo protokole s našim susjednim zemljama, pobrinemo se da razumiju da ih želimo primiti ove godine. Dalje, priprema kampanja i prezentacija na tim tržištima. Na taj način ćemo raditi i ove godine, s tim da imamo još neke aktivnosti”, dodao je Glavina.

‘Želimo jasan signal od države da je spremna zaštititi radna mjesta’

Zenzerović je istaknuo da i poslodavci i radnici žele jasan pokazatelj da im je država spremna pružiti podršku.

“Kad je počela koronakriza, kao poslodavci u turizmu smo rekli da nam je ključni prioritet zadržati radna mjesta. S obzirom na situaciju, bilo je jasno da se to neće moći napraviti bez pomoći države. Ono što za ovu sezonu očekujemo je da se donese ne program za očuvanje radnih mjesta kao što smo sad mogli vidjeti iz mjeseca u mjesec nego da i poslodavci i sindikati i radnici dobiju jasan signal od države da je spremna stati i zaštititi radna mjesta. Naš prijedlog je da se ove mjere prolongiraju do kraja godine. U takvim okolnostima sigurni smo da možemo radna mjesta zadržati, a što nam je ključno za pripremu sezone”, poručio je Zenzerović.

Bernard Zenzerović
Foto: N1

‘Moramo upumpati što više sredstava u privatni sektor’

Bujas je naveo da države ulaže znatno više sredstava u javni nego u privatni sektor.

“Zadnjih godinu dana živimo u jednom stresnom stanju jedne duboke, velike neizvjesnosti. Ne znamo što nas čeka sutra, svjesni smo da će ova priča trajati do kraja godine. Voljeli bi čuti Vladu da mjere idu do kraja godine. Na taj način, u suradnji Vlade i poduzetnika, došli smo u poziciju da imamo 20-30 000 porast nezaposlenosti. Idemo biti optimisti i reći da je to mali porast s obzirom na onu kalvariju koja se mogla dogoditi. S druge strane, moramo upumpati što više sredstava u privatni sektor. Ono što je nas u privatnom sektoru vratilo korak nazad u odnosu na prvi optimizam je taj što smo dobili informaciju da velika većina tih sredstava se zapravo upumpalo u javni sektor. Smatramo da daleko više zaslužuje privatni, a pogotovo uslužni sektor koji je propatio zadnjih godinu dana”, istaknuo je Bujas.

Naveo je i što poduzetnici traže od Vlade kako bi opstali.

“Ako je prošlo godinu dana, a mi konstantno imamo mjere na bazi tri mjeseca, jednog mjeseca – zar nije kristalno jasno da procijepljenost ne ide kako je bilo planirano u EU, da neće biti bajni rezultati možda čak i do konca godine, vidimo da postoji generalno problem s cijepljenjem a ne samo s nabavom. Svjesni su i oni da je neki minimum do konca godine definiranje mjera za očuvanje radnih mjesta da zadržimo stabilnost. Siguran sam kad ne bi bilo mjera u trećem mjesecu, u četvrtom mjesecu bi imali značajnija otpuštanja, pogotovo u event industriji itd”, kazao je Bujas.

Hrvoje Bujas
Foto: N1

‘Vlada stoji iza poduzetnika’

Glavina je istaknuo da Vlada tijekom cijele koronakrize pomaže poduzetnicima i nastoji očuvati radna mjesta i hrvatskog gospodarstva.

“Mjere za ožujak idu, nastavljaju se kako su i bile. Što će biti nakon trećeg mjeseca, u ovom trenutku ne možemo reći, ali jednu stvar možemo vrlo jasno iskomunicirati. Od samog početka pandemije i svjetskog gospodarskog urušavanja, Vlada je vrlo jasno poslala signal i rekla da stojimo iza naših poduzetnika, stojimo iza zaposlenih u poduzetništvu i napravit ćemo sve što je u mogućnosti naših fiskalnih kapaciteta da sačuvamo radna mjesta i gospodarstvo”, rekao je Glavina i dodao:

VEZANE VIJESTI

“Razumijem frustraciju naših poduzetnika, otvara se jedan ogroman prostor neizvjesnosti. Stvar je takva da imamo jednadžbu s jako puno nepoznanica, ne znamo jako puno stvari. Ali, ono što je sigurno je da Vlada cijelu godinu ulaže u očuvanje radnih mjesta i našeg gospodarstva i sigurno je da sljedeća dva mjeseca ili mjesec dana nećemo reći ‘sad je dosta’. Sigurno je da poduzetnike nećemo ostaviti na cjedilu, da ćemo nastaviti s očuvanjem radnih mjesta i da ćemo se maksimalno rastegnuti.”

Krediti sa 100% jamstva države

Glavina se osvrnuo i na program državnih potpora za sektor turizma i sporta.

“Osigurali smo milijardu i pol kuna za likvidnost turističkog sektora, a najviše smo tu vodili brigu o tvrtkama koje su u problemu, koje nemaju likvidnost, možda nisu zatvorene, ali likvidnosti nema. 100% je jamstvo i garancija države za te kredite. Sporazume smo potpisali. Vlada daje stopostotno jamstvo bankama za kredite, milijardu kuna za mikro, male i srednje i 500 milijuna kuna za velike poduzetnike na način da ta jamstva idu ili preko HAMAG BICRO-a ili Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Napravili smo program usmjeren da olakšamo sve moguće probleme poduzetnicima i bankama. Nismo limitirali gornji iznos kamate. Cilj nam je da pomognemo onima u rizičnoj skupini. Nadamo se da ćemo kroz dva tjedna imati prve banke i prve programe”, pojasnio je Glavina.

EU sredstva

Osvrnuo se i na navode da će oko 90% europskog novca iz Nacionalnog plana za oporavak.

“Naravno da to nije istina. Nacionalni plan za oporavak i otpornost je važan dokument. Vrlo su jasne upute što i kako možemo i vrlo su jasne politike koje moramo provoditi da bi mogli sudjelovati u tom programu. Konstantno imate i usmjeravanje Europe u kojem smjeru može ići ili ne može. Što se tiče iznosa sredstava, odnosno alokacije koji ide za realni sektor, u odnosu na javni, te su stvari unaprijed propisane”, rekao je Glavina.

Bujas se nije složio s Glavinom, dodajući da prema informacijama koje raspolaže UGP, nigdje ne navodi da bi većina novca trebala ići u javni sektor. Glavina je dodao da je stav Vlade staviti maksimalni mogući iznos u realni sektor.

“Na najvišoj razini se o tome vode pregovori i očekujem, prema informacijama koje imamo, da ćemo biti jedna od zemalja na razini EU koja će najviše sredstava imati na raspolaganju, bit ćemo u tom vrhu. Ova informacija da će biti svega 10% (za privatni sektor) to nije točno, očekujemo da bi minimalno trebalo biti 30%. Nemojmo zaboraviti da onaj drugi dio novca koji id eu javni sektor će se opet spuštati na realni sektor”, kazao je Glavina.

Foto: N1

“Ono što UGP kao dio privatnog sektora želimo naglasiti da je strašno bitno za jednu mladu demokraciju da se ta privatna inicijativa ne guši s povećanjem birokracije i povećanjem javnog sektora”, rekao je Bujas i dodao da je potrebno upumpati veći iznos u privatni sektor.

‘Privatni sektor je tu u problemu’

“Program se zove Nacionalni program oporavka. Koliko je vidljivo, javni sektor je dosta dobro prošao kroz ovu situaciju, privatni sektor je tu u problemu. Imamo jasna tri zahtjeva: da se sredstva preusmjere na privatni sektor, u toj alokaciji za privatni sektor znamo tko je najgore prošao u cijeloj Europi, a posebno u Hrvatskoj koja ima udio turizma u BDP-u da najveći dio sredstava ode na turizam i treći je da se uključi u programiranje tih dokumenata. Znamo da materijal mora biti predan Komisiji u travnju, a mi ga do sada nismo službeno vidjeli”, dodao je Zenzerović.

Govoreći o predstojećoj sezoni, Bujas je optimistično izjavio da očekuje bolju sezonu ove godine.

“Siguran sam da ćemo imati bolju sezonu od prošle, neće biti na razini od 2019. godine. Siguran sam da ćemo imati veći rast u odnosu na 2020. godinu koja je imala skoro 90% pad na razini cijele godine. Siguran sam da ćemo imati jednu puno bolju sezonu. S tim optimizmom doista se nadam da će doći do dodatnog investiranja”, kazao je Bujas.

‘Moramo prvo imati zajedništvo, a drugo optimizam’

Glavina je složio da je optimizam u ovakvim situacijama izuzetno bitan.

“Ovo su strašne okolnost, dogodila se situacija bez presedana. Moramo prvo imati zajedništvo, a drugo optimizam. Vrlo sam optimističan da ćemo odraditi dosta bolje nego 2020. Uvjeren sam da ćemo doraditi puno bolje nego konkurencija i ulazimo u jesen i Nacionalni plan za oporavak”, rekao je Glavina.

Objasnio je i kako se Hrvatska sprema za nadolazeću turističku sezonu.

“Osigurali smo vrlo dobru epidemiološku sliku i moramo to održati. Ako padnemo sljedećih mjesec dana, dovodimo u pitanje sve ovo. Imamo izbrendiranu jasnu kampanju i treće, promocija i brendiranje te kampanje koja je vezana uz Safe Stay in Croatia na stranim tržištima. Ide jaka promocija koja će se iskoristiti da se pozicioniramo i na to se vežemo jednostavnim i brzim protokolima za prolazak preko granice i registriranjem”, kazao je Glavina.

Cijepljenje turističkih djelatnika

Zenzerović je istaknuo da će osim testiranja, ključnu ulogu u ovoj sezoni imati i procijepljenost.

“Apsolutno, to će biti jedna od ključnih stvari koja će određivati atraktivnost destinacije u ovoj sezoni. Mi smo proveli anketu i pokazalo se da interes ima 70% ljudi koji su aktivni u sektoru pružanja smještaja, postoji interes za cijepljenjem. Naravno, treba doći na red”, kazao je Zenzerović.

Glavina je potvrdio da postoji ideja da, nakon što se procijepe svi koji su u prioritetnoj skupini prema dobi, cijepit će se turistički djelatnici prije sezone.

“To je jedna ideja, jedna inicijativa. Još je prerano govoriti kada, ali voljeli bi da se može tako nešto realizirati. Nadam se da će to biti moguće”, kazao je Glavina.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!