Nakon medijskih najava da bi Vlada mogla ukinuti prirez ne prestaju reakcije. Najviše su tim potezom vlade, koja ukidanjem tog nameta želi napraviti porezno rasterećenje plaća, osupnuti gradonačelnici većih gradova kojima bi najavljeno ukidanje prireza moglo smanjiti priljev novca u gradsku blagajnu.
Gradonačelnik Rijeke SDP-ov Marko Filipović kaže da su svi gradonačelnici i načelnici ostali zapanjeni ovakvim načinom komunikacije. “Nigdje u dokumentima i planovima vlade nije bilo regulirano ukidanje prireza koji je u velikim gradovima najznačajniji. U Rijeci se radi oko 8,7 milijuna eura godišnje, ili osam posto naših prihoda”, rekao je.
S njim se slaže i zagrebački gradonačelnik iz Možemo! Tomislav Tomašević koji kaže kako bi gubitak prihoda od prireza vjerojatno prisilio Grad da povisi cijenu komunalnih usluga. “Naravno da treba porezno rasteretiti građane tako da porastu plaće, a posebice one najniže plaće, međutim hoće li se to reflektirati na znatno smanjenje prihoda gradova, onda ćemo imati drugu vrstu problema”, naglasio je Tomašević. Rekao je i da bi ukidanje prireza dovelo do smanjenja subvencija iz proračuna. “Karta ZET-a išla bi tri ili četiri puta gore kako bismo bili na nuli, kako ne bismo otišli u stečaj. Moramo biti svjesni što znače subvencije iz gradskog proračuna. Ili, recimo, vrtići bi bili više od 2 tisuće kuna mjesečno”, dodao je Tomašević.
Splitski gradonačelnik Ivica Puljak iz stranke Centar smatra da je najava ukidanja prireza moguća odmazda vlade.
“Meni se čini da je jedan dio toga vrlo vjerojatno zato što žele oslabiti ulogu gradonačelnika, kao što je gradonačelnik Rijeke, Splita i Zagreba, jer smo ipak najveći gradovi u Hrvatskoj koji nisu pod upravljanjem HDZ-a.”, rekao je.
Ekonomist opovrgava gradonačelnike
Prirez je prisilni parafiskalni namet. Za razliku od poreza, koji određuje država, prirez samostalno, određuju jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi. Kao osnovicu za prirez općina odnosno grad uzimaju već utvrđeni iznos poreza na dohodak.
Ekonomist Boris Podobnik, predsjednik Skupštine Zadruge Glas poduzetnika i profesor na ZŠEM-u opovrgava gradonačelnike i kaže da nije baš točno da su im prirezi sve.
“U Zagrebu prirezi čine 6.5 posto, u Splitu 5 posto, a u Rijeci 4.5 posto proračuna, što odgovara stopi prireza u Zagrebu 18 posto, u Splitu 15 posto, i Rijeci 13 posto. Zagreb ima proračun od oko 2 milijarde eura od čega su 130 milijuna eura prirezi, Split ima proračun od 240 milijuna eura (1.8 milijardi kuna), od čega 12 mil eura (90 milijuna kuna) prireza, Rijeka ima proračun od 175 mil eura od čega 8 milijuna eura”, objašnjava Podobnik i dodaje da na razini cijele države na ime prireza se prikupi 1,6 milijardi kuna, najviše u Zagrebu, oko 980 milijuna kuna.
“To nam govori gdje je najveći broj najvećih plaća, uz najveći prirez. Gradovi, a posebno najveći, predugo su računali na prihod od prireza pa su se malo uspavali, ali nije dobro da im se ta sredstva oduzmu šok terapijom, preko noći, bolje je postupno smanjivanje prireza čime bi bili upozoreni da počnu tražiti alternativna sredstva financiranja, recimo iz EU fondova ili kroz efikasnije vođenje gradskih poduzeća”, kaže Podobnik.
Smatra kako bi tada gradovi mogli shvatiti što znači zapošljavanje stranačkih, podobnih ljudi i da bi mjera ukidanja prireza mogla dugoročno biti i antikoruptivna.
“Možda gradovi konačno porade na povećanju učinkovitosti gradskih firmi”
Kako to kod nas biva, kad se ukine jedan namet, obično se drugim nadoknađuje taj gubitak. Podobnik kaže da se priča da će se gradovima ostaviti veća mogućnost financiranja iz poreza na dohodak.
“Ta mogućnost za gradove postoji samo u slučaju ako se smanji udio namijenjen županijama, jer 74 posto iz tog poreza ide gradovima-općinama, a 20 posto županijama. U slučaju grada Zagreba, koji je ustrojen kao županija, on prima sva sredstva od poreza na dohodak”, rekao je Podobnik.
Također dodaje da bi jedan način novog financiranja gradova mogao biti kroz EU projekte.
“A drugi smislen način može biti da gradovi konačno porade na povećanju učinkovitosti gradskih firmi koje su često loše vođene zbog nepotizma i strančarenja”, ističe Podobnik.
Netom prije ili tijekom korona krize mnogi su gradovi ukinuli, prepolovili ili jako smanjili prirez kako bi pomogli građanima i poduzetnicima u svojim sredinama, a da nisu podizali cijene komunalnih usluga, vrtića i drugih davanja. Podobnika smo upitali zašto to nije moguće i u velikim gradovima.
“U manjim sredinama kao što su Sveta Nedjelja, Umag, Samobor ili Stupnik žive ljudi skloniji businessu koji dakle rade u privatnom sektoru i u takvim sredinama broj zaposlenih u gradskoj administraciji je puno niži”, kaže profesor.
Također naglašava i to da kad imate malu administraciju nemate presiju da porezom osiguravate velik broj plaća, a očito je da ta administracija sama nije u stanju bez poreza osigurati sebi plaće.
“A problem je i to što unatoč velikom broju ljudi u administraciji, kako ih se nemalo zaposlilo preko veze, malen je broj među njima onih koji je u stanju pisati kvalitetne projekte kako bi se osigurala sredstva iz EU-a, jer EU je spreman dati novac, ali projekt ipak mora imati glavu i rep”, ističe Podobnik.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
