Međunarodne organizacije za ljudska prava u četvrtak su odluku EU-a o ulasku Hrvatske u šengensku zonu ocijenile "lošim presedanom za buduće širenje tog prostora" jer u postupanju prema migrantima hrvatske vlasti i pogranična policija krše europsko i međunarodnog pravo.

Humanitarne i urduge za ljudska prava tvrde da hrvatska policija koristi nasilje protiv bespomoćnih ljudi, uključujući loše postupanje i mučenje. Traže reformu mahanizma nadzora hrvatske granice, žurno provođenje istraga u slučajevima kršenja ljudskih prava i pozivanje odgovornih tijela na punu odgovornost. Zajedničko priopćenje potpisali su Amnesty International, Border Violence Monitoring Network, Centre for Peace Studies, Danish Refugee Council, ECRE, Human Rights Watch, Oxfam i International Rescue Committee.

Više pročitajte OVDJE.

Predsjednik IDS-a Dalibor Paus ocijenio je u četvrtak da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor najsretnija vijest za Istru i njezine građane ove godine te kako će sada svi osjetiti puni smisao "Europe bez granica". "Podrška Istrijana članstvu u EU bila je rekordno visoka i sada, kada će granični prijelazi postati stvar prošlosti, vjerujem da će svi osjetiti puni smisao 'Europe bez granica', pogotovo hrvatski i slovenski građani koji žive na pograničnom području, a čija će svakodnevica biti puno jednostavnija", istaknuo je predsjednik IDS-a Dalibor Paus u priopćenju u povodu odluke Vijeća Europske unije o ulasku Hrvatske u Schengen.

Pristupanje Hrvatske Schengenu od 1. siječnja iduće godine i uvođenje eura kao zajedničke valute, ocijenio je, važni su vanjskopolitički ciljevi naše zemlje. "Uz zajedničke vrijednosti liberalizma i tolerancije, zajednička valuta i sloboda kretanja unutar granica temelj su Europske unije i drago mi je da će Hrvatska na taj način postati članica u punom smislu te riječi, a u čemu će uživati sadašnje i buduće generacije", istaknuo je predsjednik IDS-a u priopćenju. Dodao je kako će ulazak u Schengen imati pozitivne učinke na naše gospodarstvo.

Tomislav Sokol, HDZ-ov parlamentarc za Dnevnik N1 televizije iz Bruxellesa je komentirao ulazak Hrvatske u Schengen.

“Nadali smo se i vjerovali da će odluka biti pozitivna no nikako ne možete biti sigurni dok se ta odluka ne donese. Ovdje se radi o povijesnom danu za Hrvatsku i ono što bih posebno istaknuo je da se to dogodilo u uvjetima kad nije povoljna situacija za širenje europskih integracija”, rekao je te dodao: “Veliki je uspjeh i to što ulazimo kroz individualni pristup bez paketa s drugima, a to se vidi iz toga da su Bugarska i Rumunjska već 11 godina u čekaonici, a vjerojatno će biti još dugo”.

Više pročitajte OVDJE.

U četvrtak je održan sastank parlamentarne većine, a izjavu nakon sastanka dao je predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je, između ostalog, komentirao i ulazak Hrvatske u Schengen.

Plenković se zahvalio članicama Schengena na jednoglasnoj podršci Hrvatskoj. “U proteklih 6 godina radili smo predano na svim reforma, ispunili smo 281 preporuku. Ovo je velika godina isporuke: Pelješki most, europodručje, zamjena kune eurom i sada Schengen”, kazao je premijer.

Više pročitajte OVDJE.

Hrvatska vlada je na sjednici u četvrtak pozdravila jednoglasnu odluku svih članica Europske unije o prijemu Hrvatske u šengenski prostor 1. siječnja 2023., te istaknula da je ona "predanim" radom ispunila kriterije za članstvo koje će donijeti niz prednosti građanima i gospodarstvu. 

Na zatvorenoj sjednici usvojeno je stajalište pripremljeno za sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove. To Vijeće odlučuje o punoj primjeni odredaba šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, stoji u tekstu vladina priopćenja. "Pozdravljamo jednoglasnu odluku svih članica, kojom je potvrđeno članstvo Hrvatske u šengenskom prostoru s 1. siječnja 2023.", stoji u priopćenju objavljenom nakon sjednice. Vlada je "predano radila" i "ispunila sve potrebne kriterije" kako bi Hrvatska bila spremna biti dijelom prostora Europske unije bez unutarnjih graničnih kontrola. "To su prepoznale i sve europske institucije koje su Hrvatskoj dale pozitivnu ocjenu", navodi Vlada. "Članstvo će donijeti niz prednosti za hrvatske građane i gospodarstvo, posebice u pogledu slobode kretanja i prelaska granica, bržeg i lakšeg protoka roba i usluga te daljnjeg rasta turističkog prometa", napominje se u priopćenju.

Na sjednici je usvojena i izjava Hrvatske kojom je odgovoreno na jednostranu izjavu Slovenije.

Naš Igor Bobić razgovarao je s Predragom Fredom Matićem, zastupnikom u Europskom parlamentu u Bruxellesu koji je u Newsroomu komentirao ulazak Hrvatske u Schengen.

“Danas je jako veliki dan za Hrvatsku, svi smo jako sretni i ponosni, konačno je Hrvatska postala Europa u potpunom smislu. Sretan sam i ponosan što Hrvatska konačno odlazi s Balkana. Moji suborci i ja smo se borili da budemo dio Europe i konačno nakon 30 i koju godinu smo tu”, rekao je.

Više pročitajte OVDJE.

Hrvatska je u četvrtak dobila zeleno svjetlo za ulazak u šengen, no Bugarska i Rumunjska ostale su uskraćene za pridruživanje najvećem prostoru na svijetu bez unutarnjih graničnih kontrola među državama zbog protivljenja Austrije i Nizozemske.

Austrija, zabrinuta zbog porasta ilegalne imigracije, bila je protiv primitka obje zemlje, a Nizozemci su se usprotivili primitku Bugarske zbog neuspjeha u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te također ilegalne imigracije.

Rumunjski premijer Nicolae Ciuca je rekao da je razočaran te da će njegova zemlja ponovo podnijeti zahtjev za prijem. "Žao nam je i iskreno rečeno ne razumijemo kruto stajalište Austrije", rekao je Ciuca.

Bugarski ministar vanjskih poslova je kazao da će njegova zemlja također ponovo pokušati ući u šengenski prostor. "Bugarska neće posustati u pokušaju da uđe u Šengen, prostor bez putovnica", rekao je Nikolaj Milkov.

"I dalje ćemo se za to čvrsto zalagati. Možda ćemo to pitanje moći ponovo potaknuti na samitu EU-a krajem mjeseca", dodao je i izrazio nadu da bi ulazak Bugarske u šengen mogao biti odobren već u ožujku sljedeće godine.

Češko predsjedništvo i Europska komisija izrazili su zadovoljstvo i čestitali Hrvatskoj na velikom uspjehu nakon što je izglasana odluka o njezinu ulasku u šengenski prostor i izrazili razočaranje izostankom konsenzusa za Bugarsku i Rumunjsku.

“Čestitke Hrvatskoj na ovom velikom uspjehu”, rekao je češki ministar unutarnjih poslova Vit Rakušan. On je posebno pohvalio hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova i ministra Davora Božinovića.

“Napravili su veliki posao i na diplomatskoj razini i na našim bilateralnim sastancima. Imali smo odličnu suradnju i to je doista zajednički uspjeh hrvatskog ministra i češkog predsjedništva”, rekao je Rakušan.

Istaknuo je da je ovo veliki uspjeh i za češko predsjedništvo, pogotovo što Česi vole dolaziti u Hrvatsku pa je ovaj uspjeh važan i na unutarnjopolitičkoj razini. “Naši se građani vesele dolasku u Hrvatsku bez graničnih kontrola sljedeće ljeto”, rekao je Rakušan.

27! #CZPRES si připisuje další mimořádný úspěch. Právě jsme v Bruselu rozhodli, že se Schengen rozroste o další zemi - Chorvatsko. Kromě posílení bezpečnosti to třeba znamená, že už nebudeme muset při cestě k moři absolvovat kontroly na chorvatských hranicích.

— Vít Rakušan (@Vit_Rakusan) December 8, 2022

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović komentirao je ulazak Hrvatske u Schengen:

"Ulaskom Republike Hrvatske u Schengenski prostor i eurozonu postigli smo dva najvažnija vanjskopolitička cilja koje smo zacrtali pristupanjem u Europsku uniju. Istovremeno, usvajanje zajedničke valute i ulazak u Schengen, ujedno je i priključivanje samoj institucionalnoj jezgri EU koju čini 18 europskih država.

O važnosti ulaska, govori i podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom u 2021. godini iznosila 34,5 milijardi eura, odnosno 73,9 posto ukupne Hrvatske robne razmjene. U ovaj jedinstveni nadnacionalni prostor i propulzivno tržište koje broji gotovo 430 milijuna stanovnika, Hrvatska je prošle godine najviše izvezla električnih strojeva i opreme te mineralnih goriva i ulja što čini više od 20% ukupnog hrvatskog izvoza u Schengen. U prijevozu roba i putnika Hrvatska će imati koristi prvenstveno zbog ukidanja graničnih kontrola prema našim susjedima Sloveniji i Mađarskoj što će doprinijeti bržoj dopremi roba i nižoj cijeni prijevoza u međunarodnom prometu. Uz naše građane koji još jednostavnije putovati unutar granica Unije, najveći dobitnik svakako je turizam s obzirom da gosti iz europskih zemalja, čine naše najvažnije i najbogatije tržište."

Na pitanje kako sad gleda na proteklih nekoliko godina i radu na ulasku u Schengen, Davor Božinović je u razgovoru s našim Igorom Bobićem rekao:

"Kad govorite o pet, šest godina mislim da nije bilo dana da nešto nismo razgovarali o tome. To je tako kompleksan posao koji je zahtijevao angažman i MUP-a i drugih resora. S jedne strane opreativno, hrvatska policija, do strateške na čelu s premijerom."

Više pročitajte OVDJE.