Kad ćemo na birališta? Analitičar: “Izbori ne bi trebali biti u vrijeme blagdana”

Vijesti 16. stu 202406:59 0 komentara
N1/ilustracija

Da je Vlada na sjednici održanoj u četvrtak 14. studenoga raspisala izbore za predsjednika Republike, kako su to mnogi očekivali, izborni kalendar vjerojatno bi bio posve identičan onome od prije pet godina.

Naime, 2019. Vlada Andreja Plenkovića na sjednici održanoj 14. studenoga raspisala je predsjedničke izbore. Odluka je stupila na snagu 21. studenoga, a datum prvog izbornog kruga bio je 22. prosinca. Drugi krug, u koji su ušli HDZ-ova kandidatkinja i tada aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović te budući pobjednik izbora Zoran Milanović, održan je 5. siječnja 2020. godine.

No, Vlada na sjednici u četvrtak nije donijela odluku o raspisivanju izbora, a u petak je bio nezgodan dan za to jer je uhićen ministar zdravstva Vili Beroš, kojeg je Plenković smjesta razriješio ministarske dužnosti.

Izbori će biti 29. prosinca?

Ne treba očekivati da će Vlada izbore raspisati u ponedjeljak, na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i obljetnicu tragedije Vukovara. Politički analitičar Ivan Rimac smatra da je 29. prosinca najizgledniji datum izbora i očekuje da će ih Vlada raspisati na redovnoj sjednici sljedećeg tjedna. No Vlada i tada još stigne raspisati izbore za 22. prosinca.

Rimac se osvrnuo i na otezanje s donošenjem te odluke.

“Mislim da je ovo situacija kakva se dogodila i s glasanjem u Saboru oko hrvatskih časnika koji bi trebali ići u misiju NSATU u Wiesbden. Plenković ne podnosi poraze pa u ovom trenutku, s obzirom na loše prognoze po Dragana Primorca, kandidata kojeg podržava HDZ, nastoji što je moguće više odgoditi odluku. Nadam se da pritom nećemo doći u situaciju u kojoj bi ušli u ustavnu krizu probijajući propisane rokove”, kazao je.

“Izbori ne bi trebali biti u vrijeme blagdana”

Nedavno je bivši predsjednik Ivo Josipović na N1 govorio o neprikladnom terminu predsjedničkih izbora koji se održavaju u blagdansko vrijeme, a to je odredila viša sila, odnosno smrt prvog predsjednika Franje Tuđmana koji je umro 10. prosinca 1999. godine pa su izvanredni predsjednički izbori brže-bolje održani u siječnju iduće godine zadavši nove ustavne rokove.

“Apsolutno je neprimjereno da se kampanje smještaju u to vrijeme. Trebala bi neka ustavna odluka, ili da se produži mandat predsjedniku, bez obzira tko to bio, pa da se izbori maknu na proljeće kada se mogu voditi kampanje i na otvorenom i gdje se građani fokusiraju na odabir”, rekao je Josipović tom prilikom na N1.

Rimac dijeli Josipovićev stav i smatra da izbore, ne samo predsjedničke, ne bi trebalo održavati u vrijeme blagdana ili ljetnog odmora.

“Ljudi su u tom vremenu fokusirani na druge stvari, a ne na izbore. To nije uobičajen postupak i delegitimira vlast jer se izbjegava situacija da se većina građana izjasni o tome tko će obnašati vlast. U tom smislu ideja bivšeg predsjednika Josipovića je dobrodošla. Dobra je praksa da se američki predsjednički izbori održavaju u studenome, a da se vrijeme prijenosa vlasti pomakne na sredinu siječnja”. objašnjava Rimac.

Otezanje s raspisivanjem izbora

U najgori mogući trenutak po HDZ dogodilo se i uhićenje ministra Beroša. Rimac kaže kako već i Plenkovićeva žurna smjena Beroša govori o velikoj nervozi u HDZ-u oko ishoda predsjedničkih izbora. Smatra da je Plenković planirao Beroševu smjenu i prije uhićenja, ali da je taktizirao.

“Uobičajeno je, barem za Plenkovića, da ovakve situacije što je moguće više oteže kako bi smanjio efekt onoga zbog čega smjenjuje ministre. Plenković je smjene nekih ministara nastojao odgađati i po nekoliko mjeseci računajući da će afere splasnuti u javnosti. Ova ekspresna smjena, a slično je bilo i s ministrom Banožićem, događa se u vrijeme predizborne kampanje pa je želio što više umanjiti utjecaj toga na ishod izbora. Baš zbog toga odluka za raspisivanjem izbora nije se dogodila sada, nego će biti za tjedan dana”, smatra Rimac.

Podsjetimo da predsjedničke izbore raspisuje Vlada u roku koji omogućava da se oni održe najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata predsjednika.

Potom slijedi rok od 12 dana za prikupljanja potpisa za kandidature (najmanje 10 tisuća) nakon čega Državno izborno povjerenstvo (DIP) ima 48 sati da utvrdi valjanosti potpisa. Čim to učini, počinje službena kampanja koja završava 24 sata prije izbora kada nastupa dan predizborne šutnje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!