U Hrvatskoj organizirano djeluje oko 6300 pčelara u 155 udruga. Pčelarstvo kao jedna od najplemenitijih djelatnosti uopće i kod nas se susreće s problemima, primjerice, nelegalnog uvoza. Pritom je itekako raširena pojava meda i ostalih pčelinjih proizvoda upitne kvalitete i nepoznatog porijekla. U Kastvu su pčelari organizirali nacionalnu konferenciju o sigurnosti i kakvoći svojih proizvoda.
Posjetili smo farmu pčela Branka Vladike koja je skrivena negdje duboko u šumama kastavskog kraja. On je čari pčelarstva otkrio u mirovini pa sada ponekad brine i o milijun pčela.
“Pčelarstvo je izvrsno, recimo tko želi spojiti praktični rad, fizički, a i intelektualni jer ima dosta literature, puno se čita, educira. Po zimi se postaje stolar, pitur. Samo radim med, i to nastojim da taj med bude vrhunski, da bude kvalitetan, a pčelama za razvoj ostavljam i pelud i sve ostalo. Mislim da su to zaslužile”, govori nam pčelar Kastva.
VEZANA VIJEST
.mxf-175x117.jpg)
U Primorsko-goranskoj županiji ima oko 400 legalnih pčelara. Miljenko Mrakovčić iz Udruženja pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije kaže da ilegalnih ima isto toliko.
„Znači ilegalnih koji nisu prijavljeni nigdje jer ne trebaju biti prijavljeni, navodno, zbog čega – ne znam, jer mi nemamo zakon o pčelarstvu”, dodaje Mrakovčić.
I ne daj Bože da ih nazovete medarima jer medari su oni koji prodaju med uz cestu. A taj je, tvrde, uglavnom patvorina.
Čitajte deklaracije
“U Hrvatskoj je obavezno navođenje, recimo, zemlje podrijetla, ili zemalja podrijetla bez obzira gdje je med proizveden i gdje je zapakiran. Mora pisati da je med, koja vrsta, koji subjekt u poslovanju, odakle je došao, količina punjenja te rok trajnosti”, pojašnjava Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Med je, uče nas od malena, važan u prehrani. Ako je, naravno, zdravstveno ispravan.
„Mislim da su proizvodi koji se konzumiraju i koji se nalaze pod kontrolom sustava u redu i sigurni su za konzumaciju”, kaže Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, ali i potvrđuje da veliki dio nije pod kontrolom sustava.
“Pa ima dijela, evo i na današnjem predavanju smo vidjeli da veliki dio proizvoda nije pod kontrolom sustava, ali to onda ljudi konzumiraju na svoju vlastitu odgovornost”, dodaje Bošnir.
Pažljivo, dakle, proučite deklaraciju. Ako je ima. Ako je nema, žao nam je – ni vi ni med niste zavedeni u sustav.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
