Poslovanje tvrtki koje trguju dugovima građana, službeno nazvanih agencijama za naplatu potraživanja, već dugo je kontroverzno. No, posljednja novinarska otrkića o tome kojim osobnim podacima raspolažu, iako vjerojatno na njih nemaju pravo, kao i o tome da utjeruju dugove po jednako kontroverznim kreditima u švicarskim francima, čini se da su pokrenuli institucije. Ili barem neke od njih jer HNB i dalje o svemu šuti.
Kad banke zaključe da je mala šansa da vratite kredit – izruče vas agencijama za naplatu potraživanja. A one su spremne na mnogo toga kako bi vam istresle i zadnji cent duga.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić kaže da se građani itekako žale na postupanja agencija.
“To je tema oko koje su nam se građani obraćali i obraćaju se i dalje, žale se na postupanje agencija u odnosu na njih, na njihovu komunikaciju, na način kako ih zovu, u svako doba dana, građani pritužuju da zove i njihove članove obitelji, poznanike. Imali smo situaciju gdje je jedan građanin ukazivao da su zvali i njegovog poslodavca”, otkriva Vlašić.
Često se i sami građani iznenade odakle sad njihov dug u rukama agencije. Premda priče o ovim agencijama slušamo već godinama, Ministarstvo financija tek sad kreće u akciju. Cilj im je, kažu:
“…bolja zaštita dužnika prije i nakon kupoprodaje potraživanja pri čemu će naglasak biti na uređenju odnosa s dužnicima te na uspostavi sustava obavješćivanja prije i nakon kupoprodaje potraživanja, odnosno na uređenju odnosa između dužnika i servisera potraživanja. Uz to, posebno će se urediti i nadzor nad radom subjekata koji se bave djelatnošću otkupa i servisiranja potraživanja općenito, s obzirom da je riječ o društvima koja između ostalog preuzimaju financijska potraživanja koja je potrebno nastaviti pratiti.”
Uvele bi se tako i licence za rad takvih agencija, ali i regulatorno nadzorno tijelo.
Odvjetnik Marko Marković objašnjava:
“Tijelo bi trebalo nadzirati rad i poslovanje takvih društava jer takva društva koja preuzimaju milijunske iznose od banaka i gdje banke na neki način ispadaju iz igre stupaju u poziciju banaka i postaju novi vjerovnici prema potrošačima, a da potrošači ne znaju koja je njihova pozicija, nemaju mogućnost niti prostora eventualno za pregovaranje oko novog načina otplate takvog svog duga i jednostavno su nezaštićeni.”
Potpisi za moratorij
Sandra Benčić i Peđa Grbin tražili su jučer od guvernera Borisa Vujčića moratorij na takvu prodaju dugova sve do donošenja novog zakona. Dobili su odbijenicu.
“Bizarno. Evo, nemam drugih riječi nego bizarno. Sjediš nasuprot ljudi koji su apsolutno svjesni problema, svjesni su čak i da imaju alate da problem riješe, ali lakonski prebacuju odgovornost na druge”, rekao je Grbin.
Sada zato skupljaju potpise za raspravu u Saboru o toj temi. Inicijativu podržava Radnička fronta, ali upozoravaju da bi stavljanje moratorija bilo tek ublažavanje, ali ne i cjelovito rješenje problema koji je puno kompleksniji.
“Otprilike kao stavljanje flastera na otvorenu ranu”, kaže Katarina Peović i dodaje: “Ono što bi stvarno trebalo napraviti je mijenjati Zakon o obveznim odnosima što je Radnička fronta ove godine uputila u proceduru, koja omogućava da se plaća prvo glavnica, a onda kamate jer ljudi ulaze zapravo u taj začarani, zatvoreni krug gdje otplaćuju samo kamate.”
Dugovi se moraju podmiriti, to nije sporno. Ali s načinom na koji to rade agencije ne slaže se Nikola Grmoja.
“Pa trguju osobnim podacima, pa vam uznemiruju susjede, pa vam ruše dobar glas u susjedstvu ne bi li naplatili dug. Dakle, to su stvari koje treba urediti. Ja bih poručio i vladajućima i kolegama iz oporbe da se ne igraju s teškim sudbinama hrvatskim građanima, nego da ovo kompleksno pitanje urede na pravi način. Dosta je jednog javašluka”, napominje Grmoja.
Posebno upozorenje ima udruga Franak za sve one koji imaju kredit u švicarcima, a prijeti im ovrha zbog duga.
“Oni se ne smiju ovršiti i oni se ne smiju blokirati. I oni mogu sudski ishodovati da se ovrha odgađa, da se odgađa i pljenidba i prijenos sredstava”, kaže Goran Aleksić iz Udruge Franak.
Iz jedne od najvećih agencija koje kupuju dugove građana, Eos Matrix, baš kao i udruge koje okuplja takve agencije, poručili su da podržavaju najavljene zakonske izmjene jer bi to trebalo osnažiti već postojeći zakonodavni okvir.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!