Most, koji je tražio da guverner HNB-a dođe u Sabor i odgovori na ključna pitanja koja muče građane, među kojima su i prešutna prekoračenja, pozvao je u četvrtak guvernera da napravi sve što se može da se olakša pozicija građanima s prešutnim minusima.

Napravite sve što se može, poručio je u raspravi o Polugodišnjoj informaciji HNB-a za drugu polovinu 2020., Marin Miletić (Most), koji je, kao i niz drugih zastupnika izrazio bojazan zbog poskupljenja energenata i posljedica koje bi mogla izazvati.

Kakve bi one mogle biti, objasnio je Zvonimir Troskot (Most).

Kad je nastala kriza, osnovan je fond EU vrijedan 750 milijardi eura da bi se iz te krize izašlo, no malo tko govori da će rast cijene energenata EU stajati 400 milijardi eura, dok će Hrvatsku inflacija energenata stajati 2, 2 milijarde eura, rekao je zastupnik.

I Vesnu Vučemilović (HS) brine rast cijene energenata, pita što će HNB napraviti da se obuzda inflacija ako nastavi ovim tempom? Kad je pak riječ o uvođenju eura, kaže da će cijene nakon uvođenja rasti, jer su rasle „svugdje“.

Stopa inflacije ove godine 2,3 posto

Guverner HNB-a Boris Vujčić objašnjava kako monetarna politika nema instrumentarija da odgovara na rast cijena pojedinih proizvoda, kako ona može samo utjecati na agregatnu stopu inflacije.

„U ovom trenutku zaoštravanje monetarne politike zato što imamo stopu inflacije 2,3 posto bio bi pogrešan odgovor“, kazao je te ponovio procjenu HNB-a da ćemo ove godine imati istu stopu inflacije kao eurozona 2,3 posto.

Očekuje i da će se iduće godine „ispuhati“ bazni efekt rasta cijene energije zbog čega se očekuje stabiliziranje stope inflacije na 2,1 posto.

Kada je riječ o uvođenju eura, guverner poziva da se pogledaju iskustva zemalja koje su ga već uvele i gdje su svi zbog toga zadovoljni.

Ulaskom u eurozonu standard raste, ne pada

Nakon uvođenja eura u Sloveniji su se plaće povećale za 48 posto, a cijene za 26 posto, u Slovačkoj su plaće porasle 54 posto, cijene 20 posto, naveo je i naglasio kako iskustvo pokazuje da standard stanovništva raste ulaskom u eurozonu, a ne pada.

Karolina Vidović Krišto (NZ) HNB proziva da ne štiti interes hrvatskih građana, nego banaka, tvrdi da u Hrvatskoj zakoni pogoduju bankama, a guverneru poručuje da je „skandalozno“ da je ostao na toj poziciji nakon afere Agrokor.

HDZ-ovi zastupnici pak drže da je ključno vidjeti kako se s gospodarski zahtjevnom 2020. nosila Vlada. Pogledamo li 2019., 2020., pa i ovu godinu, Vlada je prepoznala stvari koje se događaju na globalnom tržištu i pokušava zaštiti hrvatsko gospodarstvo, kaže Goran Ivanovič.

Vladine mjere iznose 18 milijardi kuna, obuhvatile su gotovo svako drugo radno mjesto, rasle su plaće, pomagalo se poljoprivrednicima, dodaje Marijana Petir (NZ), zanimajući se postoje li mehanizmi za stabiliziranje cijena hrane.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.