Poslodavci traže da se procedure digitaliziraju i pojednostave, a nije im jasno niti zašto se u Hrvatskoj stranim radnicima koji trebaju vizu čak dva puta uzimaju otisci prstiju, što većina EU zemalja ne radi. Iz MUP-a odgovaraju da će u rujnu objaviti izmjene Zakona o strancima, ali oko provjera i prikupljanja podataka kažu kako državljani trećih zemalja nose "migracijski i sigurnosni rizik" te su provjere nužne kako se to ne bi odrazilo na sigurnost građana RH
Broj izdanih radnih dozvola za strance je u prvih šest mjeseci porastao 45 posto u odnosu na isto razdoblje lani, i već premašio 86 tisuća, ali u redovima poslodavaca i dalje nisu zadovoljni brzinom kojom to MUP obavlja, pa traže da se procedura pojednostavi, digitalizira i ubrza, a pitaju i zašto se stranim radnicima koji moraju imati vizu čak dva puta uzimaju otisci prstiju kad prvi put dolaze u zemlju.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca kažu za N1 da su pregledali praksu u drugim EU zemljama te da skoro niti jedna druga država ne uzima biometrijske podatke strancima dva puta. U Hrvatskoj je to slučaj prvi puta u postupku izdavanja viza, a drugi puta nakon što je strani radnik ušao u Hrvatsku, što smatraju prekomjernim.
„Tu je potrebno provesti kvalitetnu interoperabilnost informacijskih sustava dvaju ministarstava koja provode povezane radnje postupka, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva vanjskih poslova”, poručuju iz HUP-a.
Na naše pitanje iz MUP-a o tome nije stigao konkretan odgovor, ali čini se da o ukidanju dvostrukog uzimanja otiska prstiju ne razmišljaju pozivajući se na sigurnost hrvatskih građana.
„Državljani trećih zemalja sa sobom nose određeni migracijski i sigurnosni rizik. Kako se to ne bi odrazilo na sigurnost građana RH, ovo Ministarstvo i druga nadležna tijela moraju tome posvetiti posebnu pozornost, a sve provjere i prikupljanje podataka koje se pri tome poduzima, iziskuje potrebno vrijeme”, odgovorili su.
Dozvole na tri, umjesto jednu godinu
Ipak, do nekih promjena u sustavu izdavanja radnih dozvola će doći, vjerojatno do kraja godine. Kako doznajemo, najkasnije u rujnu će na Vladi biti prijedlog novih izmjena i dopuna Zakona o strancima, a njima se, između ostaloga, namjerava povećati maksimalni rok na koji se mogu izdati dozvole za boravak i rad na tri godine. Sada je to godina dana.
„Na taj način će se policijske uprave i postaje administrativno rasteretiti (a time i brže rješavati nove zahtjeve), a poslodavci će moći na dulji vremenski rok zadovoljiti potrebe za radnom snagom”, odgovorili su nam iz MUP-a.
Ujesen bi na stolu trebao biti još jedan važan dokument, prijedlog imigracijske politike RH. Izrađuje ju međuresorna radna skupina u kojoj su, tvrde iz MUP-a, djelatnici nadležnih ministarstava i drugih Vladinih tijela i institucija, a sudjelovali su i „relevantni sociolozi i demografi koji rade na visokoškolskim i znanstvenim ustanovama”. Njihova imena, međutim, nisu nam otkrili.
Na pitanje što će donijeti imigracijska politika, koju Hrvatska već godinama nema te je useljavanje stihijsko, kažu da će tu biti mjere za poticanje doseljavanje novih stanovnika, u skladu sa zahtjevima tržišta rada, te mjere za olakšavanje uključivanja useljenika i povratnika u svakodnevni život, uz čuvanje ljudskih prava, sigurnosti i dobrobiti svih koji žive u RH. Detalje ne daju, a napominju tek da će pri ubrzanju integracije naglasak biti na učenju hrvatskog jezika. Hoće li im to država financirati, kao što stručnjaci sugeriraju da je nužno, nisu naveli.
HUP u odgovorima N1 poziva na hitno donošenje imigracijske politike te očekuju da će se njome pojednostaviti procedura privlačenja strane radne snage, ali i definirati u kojim sektorima i kroz koje alate i programe želimo privlačiti stranu radnu snagu.
Budući da na tržištu rada u Hrvatskoj ima mnogo slučajeva zlouporaba i iskorištavanja stranih radnika, o čemu je objavljen i niz tekstova i tv priloga u medijima, iz udruge poslodavaca kažu kako je izuzetno važno da se u imigracijskoj politici, ali i zakonskim aktima, „spriječi svaka zlouporaba sustava te stranih radnika te i ovim putem pozivamo institucije da najoštrije kazne svaku zlouporabu stranaca i spriječe takvo kriminalno ponašanje”. Navode pritom da rad stranaca doprinosi gospodarskom razvoju Hrvatske, osigurava transfer znanja i vještina na našem tržištu rada te, što svakako nije nebitno, doprinosi financiranju zdravstvenog i mirovinskog sustava Hrvatske.
Poslodavci inače kažu da je procedura zapošljavanja stranog radnika dulja i skuplja od procedure zapošljavanja domaćeg radnika, a postupak traje i po nekoliko mjeseci, od upoznavanja i pregovaranja s kandidatom, pribavljanje potrebne dokumentacije i administrativnih odobrenja od HZZ-a, MUP-a i diplomatskih predstavništva do organizacije putovanja i smještaja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare