Iz Grada Zagreba i ministarstva graditeljstva i dalje iste poruke - sanacija i procjena štete je prioritet. Pritom, Grad Zagreb napominje građanima da svoje prijave ispune čim prije, a ministar Bačić požuruje župane i načelnike u procjeni. Dakle, ukupni zbroj štete još ne postoji, a nove oluje nam prijete.
Nebo nad sjeverozapadnom Hrvatskom i Slavonijom i dalje se ubrzano mijenja. Njegovu brzinu pokušavaju sustići i svi oni koji sudjeluju na sanaciji.
“Imali smo šest intervencija sveukupno: klasično, sanaciju stabala i uklanjanje limova krovišta. Sve intervencije koje smo imali smo odradili, a sad imamo još nekoliko manjih, koje privodimo kraju”, rekao je Ivan Cvetić, vatrogasac iz Zagreba.
A to je 200-njak intervencija za Zagreb, no upozorenja DHMZ-a i dalje su na snazi, pa je osim brze sanacije Zagreba, Banije i Slavonije, sve više i pitanja kada će stići pomoć za obnovu domova i automobila. Država kaže – tek kad se dovrši sanacija i pobroji šteta.
“Prva i osnovna stvar je procjena štete. Što se tiče nadoknade štete, očekujemo da nam župani i županijska povjerenstva procjene štetu. Predsjednik Vlade je već rekao da će vlada interventirati sredstvima”, rekao je Branko Bačić, ministar graditeljstva.
Nije država još sigurna ni otkuda bi povukla sredstva.
“Kada se utvrdi razmjer štete onda ćemo sukladno metodologiji za utvrđivanje mogućnosti obeštećenja iz fonda solidarnosti definirati postoje li mogućnosti za obeštećenje iz fonda”, dodao je ministar.
Slično poručuje i Grad Zagreb: prijavite štetu! Ponovno upućuju na službeni obrazac i mole građane da pokušaju do kraja srpnja odraditi svoj dio zadatka. Dosad ih je prijavilo 3500.
“Mi gledamo ovaj problem stvarno sveobuhvatno. Gledamo i privatne kuće i javne zgrade te pokušavamo doći do procjene štete. Potrebno će biti vrijeme dok budemo do nje došli. Molimo za strpljenje”, rekla je Ana Pavičić Kaselj iz ureda za gospodarstvo Grada Zagreba.
Ali i razumijevanje, pa tako pročelnica podsjeća još jednom da svaki osigurani objekt može i bez grada biti popravljen. Ipak, ističe, ako osiguranje ne priznaje štetu, obrascem se građani mogu obratiti gradu za pomoć.
“One koji žive u stambenim zgradama upućujemo da se jave upraviteljima zgrada. Svaka zgrada u Hrvatskoj ima osnovnu policu osiguravajućeg društva koja pokriva olujno nevrijeme. Građani koji prijavljuju vozila, ako do sad nisu neka zovu policiju da obavi očevid sa zapisnikom nesreće koja se dogodila”, rekla je Pavičić Kaselj.
Oni koji krenu o svom trošku u obnovu, mogu sačuvati fotografije i račune, prijaviti obrazac i čekati povrat sredstava. Dakle, i dalje je najsigurnije imati osiguranje. I nekretnine i pokretnine.
“Kod same sanacije, poziv je osiguravajuće kuće bio da se krene ka prvotnoj sanaciji kako bi se štete smanjile u narednoj perspektivi. Što se tiče naplate, sve je stvar kako je polica ugovorena, dakle je li polica odgovornost grada, zagrebačkog Holdinga ili sama kasko polica”, rekao je Robert Vučković, član uprave Croatia osiguranja.
No, nije tajni podatak da u Hrvatskoj građani osiguravaju više automobile nego svoje nekretnine. Manje od 20% ih je osigurano, nešto više nakon drugog potresa, a sada imamo i oluje.
“Što je najgore od svega, to sigurno nisu niti zadnje. Premija osiguranja privatne kuće je mjesečno 10-15 eura i to zaista nije preveliki iznos. Mislim da si velika većina građana to može priuštiti”, dodao je Vučković.
Može li ili ne, pitanje je neke druge priče. No u ovoj, jedino što je trenutno, pred nove oluje i uz proračunsku nesigurnost sigurno, je ono što je osigurano.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!