Premijer Andrej Plenković jučer je potvrdio da se razmišlja o obaveznom cijepljenju za tri skupine zaposlenih - u zdravstvu, školstvu i socijalnoj skrbi. Ostale građane na cijepljenje se motivira covid-potvrdama koje će trebati u sve više situacija, a spominju se i novčane kazne za one u privatnom sektoru koji se ne budu cijepili.

U RTL Direktu su o tom modelu govorili psihologinja dr. Gordana Kuterovac Jagodić i šef Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić.

“Čini mi se da naš Stožer komplicira. Dosta mjera koje su bile zdravstvene su bile dosta složene. I sad su probali ići po različitim segmentima. Čini mi se da bi bilo bolje da smo puno ranije uhvatili ključna ministarstva. Kad je cijepljenje počelo da se išlo prema tim ustanovama”, rekla je Kuterovac Jagodić.

Luetić je komentirao mogućnost obveznog cijepljenja u zdravstvu.

“Pandemija nije prošla, bez obzira na to što je trenutna epidemiološka situacija u zemlji dobra. Zdravstveni djelatnici za razliku od drugih imaju dvostruku odgovornost. Odgovornost prema samom sebi, a još veća je odgovornost za pacijente. I ako ne postignemo dragovoljno zadovoljavajuću cijepljenost zdravstvenih djelatnika razumno je posegnuti za mjerom obaveznog cijepljenja. Za neke već postojeće zarazne bolesti postoji obavezno cijepljenje za zdravstvene djelatnike”, rekao je.

“Smatram da je razumno posegnuti za tom odlukom, prvenstveno zbog zaštite pacijenata u zdravstvenom sustavu. Ako je zdravstveni radnik necijepljen, on je opasan po one o kojima skrbi, koje liječi”, dodao je.

“Meni se čini da će u zdravstvu da bi tu ta obaveza trebala biti. U drugim resorima kao školstvo…”, rekla je Kuterovac Jagodić.

Dodala je da nije jasno zašto se djelatnici u sektoru školstva toliko protive cijepljenju.

“Da, nije baš jasno zašto se oni toliko ustručavaju. Obično prosvjetari, visoko obrazovani ljudi, više vjeruju znanosti. Možda malo i znanstvenici snose odgovornost, kako da… objasne kako cjepivo djeluje, a da ljudima bude jasno. Sve te teorije zavjere i ostalo proizlaze iz toga što je to zaista složen mehanizam… Najgore je to što ljudi često izabiru vjerovati samo onim informacijama koje potvrđuju njihova uvjerenja. Ako oni vjeruju da je tu nešto loše, onda će oni tražiti više one informacije i stalno će isticati, ne znam, loše brojeve”, rekla je Kuterovac Jagodić za RTL.