U Ruskoj Federaciji ove nedjelje bit će održani predsjednički izbori, najizvjesniji takvi u ijednoj zemlji koja barem na papiru slovi za demokraciju.
Aktualni predsjednik Vladimir Putin imat će, naravno, protukandidate – čak trojicu! – ali očito je da samo viša sila može spriječiti njegovu pobjedu i osvajanje petog predsjedničkog mandata.
Dočeka li kraj sljedećeg mandata, a bilo bi to 2030. godine, Putin bi tada svoju vladavinu zaokružio na punih 30 godina. Time bi nadmašio i zloglasnog Josifa Visarionoviča Staljina čiju je diktatorsku vladavinu Sovjetskim Savezom nakon 29 godina prekinula smrt.
“Rusija je odustala od demokracije”
Nakon što je od 2000. do 2008. Putin odradio dva četverogodišnja predsjednička mandata, prema tadašnjem ruskom ustavu nije mogao ići i po treći uzastopni. Budući da je već bio svemoćni vlastodržac, u unaprijed dobivenu predsjedničku utrku poslao je svoga pouzdanog suradnika Dmitrija Medvedeva, a on je na četiri godine zasjeo na premijerski položaj. U međuvremenu je promjenama ustava trajanje predsjedničkog mandata produljeno na šest godina. Putin se 2012. ponovno kandidirao za predsjednika i pobijedio, a isto ponovio i 2018. godine. Ustavnim amandmanima 2019. godine omogućio (si) je čak četiri uzastopna predsjednička mandata. Teoretski, mogao bi vladati Rusijom sve do 2036. godine.
Rat koji je pokrenuo u Ukrajini Putina nije koštao popularnosti. Štoviše, predizborne ankete govore da uživa podršku čak 85 posto građana. Sve u svemu, izbori koji će ovoga puta biti održani i u četiri okupirane ukrajinske regije (Donjeck, Luhansk, Zaporožje i Herson) koje je Rusija u rujnu 2022. proglasila svojim teritorijem, bit će više nego izvjesni.
“Sva ta izvjesnost govori da Rusija nije demokratska zemlja. Ona je 1990-ih tek djelomično bila demokratska, a u međuvremenu je odustala od toga. Bilo je to vidljivo već u drugom Putinovom mandatu kada se počelo govoriti o suverenoj demokraciji naspram liberalne demokracije u kojoj svatko ima pravo kandidirati se. U Rusiji to nije tako. Takav odnos prema demokraciji upotpunjen je sasvim antizapadnom politikom Putinove vlasti”, kazao nam je Božo Kovačević, stručnjak za međunarodne odnose i bivši veleposlanik u Ruskoj Federaciji.
I protukandidati na strani Putina
Demokratsku fasadu nedjeljnim izborima dat će trojica Putinovih protukandidata koji mu se ni u čemu važnome ne protive. To su Nikolaj Haritonov iz Komunističke partije, ultranacionalist Leonid Slutski iz Liberalno-demokratske stranke te navodno proliberalni Vladislav Davankov iz stranke Novi ljudi.
Haritonov ima 75 godina, zastupnik je u Dumi i u kontekstu ovih izbora dovoljno je citirati njegovu izjavu: “Zašto bih kritizirao Putina, on radi ono za što je odgovoran.” I 56-godišnji Slutski član je Dume i redoviti gost državnih medija u kojima iznosi oštre protuzapadne stavove. Obojici ankete daju po 4 posto glasova.
Donkle odskače 40-godišnji Davankov, zamjenik predsjedavajućeg donjeg doma parlamenta koji zagovara mir s Ukrajinom, ali ne i povlačenja ruske vojske otamo. Njegovu kampanju ponajbolje oslikava izjava da neće kritizirati svoje protukandidate. Ankete mu daju pet posto šansi za pobjedu.
Izbori u sjeni smrti Navaljnoga
Dvoje nesuđenih kandidata diskvalificirala je državna izborna komisija jer su navodno predali nepotpunu kandidacijsku dokumentaciju. To biva jasnije zna li se da je jedan od njih, 60-godišnji Boris Nadeždin, antiratni aktivist, a druga, 40-godišnja Jekaterina Duncova, bivša novinarka koja je otvoreno pozivala na prekid rata u Ukrajini. Premda ni njih dvoje vjerojatno ne bi ugrozili pobjedu Putina, očito je učinjeno sve da se u kampanji ne čuje išta što bi dovelo u pitanje Putinove odluke.
Izbori će biti održani u sjeni nedavne, ne posve razjašnjenje smrti najvećeg Putinovog kritičara Alekseja Navaljnog, koji je umro robijajući u jednoj zatvoreničkoj koloniji u Sibiru. Njegova udovica pozvala je Ruse da u nedjelju izađu na birališta i uništavanjem glasačkih listića pokažu što misle o Putinovom režimu.
“Smrt Navaljnoga pokazatelj je odlučnosti Putinove vlasti da ne dopusti ikakvu stvarnu opoziciju. Hoće li se njegova smrt iskazati uništavanjem glasačkih listića ili izbornom apstinencijom, to još nije savim jasno. Ali, ako ti ljudi budu apstinirali, Putin će dobiti veći postotak glasova jer prave opozicije nema”, napominje Kovačević.
“Rusiji prijete pobune i revolucije”
Kovačević smatra da će se Putin i ruska vlast dugoročno suočiti sa sve većom opozicijom.
“Potpuna kontrola političke sfere i isključivanje mogućnosti da se legalno artikulara ikakvo opozicijsko stajalište, povećava potencijal ilegalnog političkog djelovanja, pobune i revolucije. To je obrazac unutar kojeg se odvijala ruska povijest”, objašnjava.
Anketna podrška Putinu posve odudara od stavova njegovih kritičara i stavova Zapada koji ga smatra diktatoromi ratnim zločincem. Većina Rusa na biralištima honorirat će mu upravo njegovo suprotstavljanje Zapadu, uvjerena da je Rusiji vratio dio moći i veličine nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
“Iz svih Putinovih javnih nastupa jasno je da on jedino priznaje rezultate rata kao relevantne međunarodne činjenice. Rezultat Drugog svjetskog rata bila je sovjetska interesna sfera u Europi, a ishod Hladnog rata, koji je završio bez izravnog vojnog sukoba, ruska vlast ne smatra porazom. Štoviše, Putin smatra da Ruska Federacija, kao pravna sljednica Sovjetskog Saveza, ima pravo na sve što je SSSR kontrolirao”, ustvrdio je Kovačević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare