Spomenik kojim bi se normalan svijet ponosio, i zbog povijesne i zbog umjetničke vrijednosti, nakon 30 godina od rušenja bit će obnovljen. Uz vašu pomoć. Općina Gradac, naime, pokrenula je crowdfunding kampanju za prikupljanje donacija putem koje je planirana realizacija obnove remek djela Antuna Augustinčića.

“Iz srca života i daha

I snova i krvi i praha

Svijetli slobode plamen

Vječan ko more i kamen”.

Stihovi su to koji krase Spomenik Slobode u Gradcu, remek djelo velikog Antuna Augustinčića. Spomenik je 1972. godine podigao narod biokovskoneretvanskog područja i srednjedalmatinskog otočja. Podigli su ga, kako navode, svojim precima i potomcima da svjedoči kolika je cijena slobode i hrabrosti da se borbom stekne pravo na dostojanstven život.

Spomenik je, kao i mnogi drugi, sramotno i kukavički, pod okriljem noći, srušen 1992. godine.

Kako nam pričaju stanovnici Gradca, “usred noći Augustinčićev Borac vezan je sajlama zakačenima za kamion te je s postolja srušen na tlo”.

Na tom tlu ranjeni, sakati borac leži 30 godina. Na sramotu zločinaca koji su ga srušili, ali i na sramotu svih nas koji desetljećima šutimo i toleriramo negiranje dijela povijesti na koji trebamo biti ponosni.

Pomozite i vi obnovi spomenika

Sada se stvari napokon pomiču s mrtve točke. Spomenik kojim bi se normalan svijet ponosio, što zbog povijesne, što zbog umjetničke vrijednosti, bit će obnovljen. Uz vašu pomoć.

Općina Gradac, naime, pokrenula je crowdfunding kampanju za prikupljanje donacija putem koje je planirana realizacija obnove u 2022. godini. “Naime, 1972. kip je podignut zahvaljujući prilozima stanovništva biokovsko-neretvanskog kraja i srednjodalmatinskih otoka, a sadašnja intencija Općine Gradac i mene kao načelnika je slična spomenutoj s obzirom na to da obnova iziskuje znatna financijska sredstva koje Općina Gradac ne može sama pokriti. Tako osim limitiranog proračuna ovim simboličnim skupljanjem novca cilj je spomenik ‘narodu koji ga je podigao, i vratiti'”, rekao je načelnik Matko Burić.

Za obnovu, izlijevanje kipa u bronci, građevinske radove, prema troškovniku potrebno je više od milijun kuna.

Želite li i vi pomoći da se Augustinčićev borac vrati na svoje mjesto, na postolje na spomeniku Slobodi, uključite se u akciju i donirajte koliko možete.

Sve informacije nalaze se na OVOM LINKU.

Od 90-tih srušeno ili oštećeno oko 3.500 spomenika

Povjesničar Hrvoje Klasić ističe da je od početka devedesetih srušeno je ili oštećeno oko 3.500 antifašističkih spomenika u Hrvatskoj.

“Nažalost ono što imamo prilike vidjeti u Gradcu sramota je koja traje već 30 godina, ali, nažalost, Gradac nije jedino mjesto sramote. Ako uzmemo u obzir da je od devedesete do 2000. u Hrvatskoj srušeno ili oštećeno oko 3.500 spomenika posvećenih žrtavama fašizma i antifašističkim borcima. Nakon 2000. počelo se s obnovom, ali malog broja spomenika što najvećim dijelom ovisi o tome tko je na vlasti, čini mi se, u tim mjestima. No, problem je taj što se uvijek radi ili se u većini slučajeva radi o spomenicima koji su izuzetno skupi – primjerice na Petrovoj gori. To su izrazito skupi projekti koje ne može lokalna zajednica, a država očito ne želi obnoviti”, kaže nam Klasić koji, dakako, pozdravlja inicijativu iz Gradca.

“Odazvao sam se pozivu načelnika općine jer se radi o mladoj ekipi koja želi obnoviti ne samo spomenik, nego i uspomenu na djedove i bake koji su u trenutku, kad je bilo najpotrebnije, pokazali hrabrost. Pokrenuli su crowdfunding kampanju koju zdušno podupirem. Volio bih da uspiju i da postanu poticaj drugima”, rekao je Klasić.

Spomenik u Pisku obnovljen i vraćen gdje mu je i mjesto

Podsjetimo, u svibnju 2015. mještani Piska otkrili su obnovljeni spomenik palim partizanskim borcima i žrtvama fašizma u Drugom svjetskom ratu, koji je bio postavljen 1977. godine, ali je i on srušen 1992.

“Mještani Piska su dobrovoljnim prilozima obnovili taj spomenik i ponovno ga vratili tamo gdje mu je mjesto”, rekao je tada Nedjeljko Fistonić iz Udruge antifašista.

Arhitektonsko rješenje spomenika rad je arhitekta Marina Utrobičića, središnja figura s deset reljefa djelo je akademskoga kipara Radoslava Duhovića, dok je stihove u podnožju spomenika napisao istaknuti pjesnik Jure Franičević Pločar.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.