Raste broj predsjedničkih kandidata. Evo koliko ih je sad i od koga su dobili podršku

Vijesti 23. ruj 202410:33 0 komentara
predsjednički kandidati Zoran Milanović, Ivana Kekin, Marija Selak Raspudić, Dragan Primorac
Sanjin Strukić/Hrvoje Jelavić/Patrik Macek/PIXSELL

Početkom kolovoza utrku za Pantovčak najavila su samo tri zvučnija imena - aktualni predsjednik Zoran Milanović, nezavisni kandidat Dragan Primorac iza kojeg je stao HDZ te nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić. Danas ih je već desetak.

Prije nešto više od mjesec dana pobrojali smo tko je sve najavio kandidaturu na predsjedničkim izborima i čiju su podršku za to dobili. U međuvremenu se broj kandidata očekivano povećao. Stranka Možemo! je istaknula svoju članicu i saborsku zastupnicu Ivanu Kekin, a kandidature su još najavili odvjetnik i povjesničar Tomislav Jonjić, inače član HSP-a, zatim Aurora Weiss, nekadašnja novinarka i sadašnja savjetnica za međunarodnu politiku čelnika Republike Srpske Milorada Dodika, poduzetnik iz Zagreba Niko Tokić Kartelo te predsjednik Autohtone-Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec.

Hoće li svi uspjeti skupiti po 10.000 potpisa?

Predsjedničke kandidate mogu predlagati jedna ili više političkih stranaka zajedno, kao i birači, a svaka kandidatura mora biti prisnažena s 10.000 pravovaljano prikupljenih potpisa birača.

Početkom kolovoza pobrojali smo i tko je sve kome dao podršku za predsjedničke izbore. Budući da se brojnost kandidata u međuvremenu povećala te se o njima očitovale još neke političke stranke, vrijeme je da tri mjeseca do predsjedničkih izbora osvježimo podatke.

ZORAN MILANOVIĆ

(SDP, Reformisti, HSS, SU, NPS, BUZ…)

Zorana Milanovića je u utrci za drugi mandat na Pantovčaku odmah podržala njegova formalno bivša, a faktički i sadašnja stranka – SDP. Ta je podrška dana prije unutarstranačkih izbora, a odluku uskoro bivšeg šefa stranke Peđe Grbina da je Milanović SDP-ov kandidat za predsjednika Republike kritizirali su neki stranački kandidati poput Sanje Major. No nitko se nije oštrije usudio proturiječiti toj odluci. Osim SDP-a, Mialnovića su dosad podržali Narodna stranka – Reformisti, Nezavisna platforma Sjever (NPS), Hrvatska seljačka stranka, Stranka umirovljenika, a ovih je dana dobio i podršku stranke Blok umirovljenici zajedno (BUZ).

Svjestan golemog potencijala umirovljeničkih glasova, Milanović je u posljednje vrijeme učesto isticao probleme umirovljenika i kritizirao Vladu zbog malih mirovina.

Od stranaka iz koalicije Rijeke pravde predvođene SDP-om, koja je na parlamentranim izborima Milanovića isticala kao svoga premijerskog kandidata, potporu Milanoviću niti nekom drugom kandidatu još nije dala stanka nisu dali Centar, Stranka s imenom i prezimenom te GLAS. Prošloga vikenda Centar je održao unutarstranačke izbore, a novi stari predsjednik Ivica Puljak tada je izjavio da će uskoro donijeti odluku hoće lim imati svoga kandidata na predsjedničkim izborima.

DRAGAN PRIMORAC

(HDZ, DP, HSLS, HSU, HDS, HNP…)

Nezavisni kandidat Dragan Primorac, kojeg podržava HDZ, nedavo je dobio dugo iščekivanu i važbu podršku Domovinskog pokreta, glavnog HDZ-ovog koalicijskog partnera.

“Kad pogledate kandidate koji pripadaju centru ili desno, Primorac je jedini za koga možemo reći da ima ozbiljnu kampanju i može ostvariti ozbiljan politički rezultat“, kazao je predsjednik DP-a Ivan Penava.

Dugo se i nestrpljivo čekalo kome će Domovinski pokret dati podršku jer se spominjala mogućnost, doduše minimalna i s pozicije koalicijskih partnera neodrživa, da DP podrži Milanovića. No nakon izbornog sabora DP-a na kojemu se stranka raskolila te ju je napustila frakcija Marija Radića, Penava je jasno i glasno poručio da DP stoji uz Primorca. Podršku Primorcu prethodno su dali i HDZ-ovi koalicijski partneri – Hrvatska stranka umirovljenika, Hrvatska demokršćanska stranka i HSLS Također i Hrvatski nacionalni pomak (HNP), politička stranka Hrvata u BiH koju su osnovali bivši članovi HDZ-a.

MARIJA SELAK RASPUDIĆ

(Dražen Budiša… Fokus?, Republika?)

Nezavisnoj zastupnici Mariji Selak Raspudić u izbornoj će kampanji biti teško bez podrške neke veće stranke koja ima kakvu-takvu organizacijsku infrastrukturu. Od Mosta, stranke koju je skupa sa svojim suprugom Ninom Raspudićem napustila netom nakon parlamentarnih izbora odnijevši joj dva saborska mandata, Selak Raspudić teško može očekivati podršku. A i dalje stoji otvorenom eventualna podrška stranaka Fokus i Republika koju je ona ljetos spomenula u jednom intervjuu.

U međuvremenu, Selak Raspudić dobila je jednu personalnu podršku s pomalo neočekivane adrese. Podržao ju je bivši predsjednik HSLS-a (ali i dalje član stranke) Dražen Budiša.

“Ona je razborita, hrabra, obrazovana osoba. Ona razumije društvene procese i funkcioniranje države i posebno ustavne obveze i zadaće predsjednice. (…) Ima jasne političke stavove koje komunicira na kulturan način. (…) Imat ćemo dobru predsjednicu”, napisao je Budiša u javnom pismu kojim je podržao njenu kandidaturu.

No, njoj bi za iole dobar rezultat na izborima trebala mnogo šira podrška od Budišine.

IVANA KEKIN

(Možemo …)

Dugo se čekala i prilično očekivana odluka stranke Možemo! koja je u postupku unutarstranačkog predizbora odabrala saborsku zastupnicu Ivanu Kekin za svoju predsjedničku kanddiatkinju. To je objavljeno prije desewtak dana pa u međuivremenu Kekin još nije dobila neku zvučniju mimo svoje stranke.

“Ja sam kandidatkinja zelene ljevice i to ne samo sa stranačkog aspekta, nego prije svega iz vrijednosnog aspekta, zastupam vrijednosti zelene ljevice jer smatram da su to vrijednosti koje građanima donose bolji život”, rekla je Kekin u prvom istupu kao predsjednička kandidatkinja.

TOMISLAV JONJIĆ

(HSP…)

Jonjić vjerojatno može računati na podršku HSP-a, čiji je član, a očito računa i na glasove razočaranih birača s desnice i desnog centra. “Prvenstveno se obraćam biračima, a ne stranačkim vodstvima. (…) Svojim biračima vidim upravo one ljude koji već tri i pol desetljeća biraju stranke desnog centra i desnice. Pogledajte rezultate, pa ćete vidjeti da oni čine većinu hrvatskoga biračkog tijela”, kazao je nedavno Jonjić u intervjuu Nacionalu.

Osim Mosta i Centra koji još odvaguju na koji način će sudjelovati na predsjedničkim izborima – sa svojim kandidatom ili podrškom nekome – od važnijih parlamentarnih stranaka koje se o tome još nisu očitovale, a mogu značajnije utjecati na birače, ostali su SDSS, IDS, Suverenisti, Fokus i Republika.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!