Ni Svjetsko prvenstvo nije bez utakmica visokog rizika. Utakmica između Meksika i Argentine jedna je od onih koje spadaju u tu kategoriju zbog mogućih sukoba navijača. A to dokazuju i ružne scene iz Katara koje su se odvile nekoliko dana prije same utakmice.
Na društvenim mrežama pojavile su se snimke sukoba navijača i huliganskih ispada. Ne zna se tko je tučnjavu zakuhao i koliko je bilo ozlijeđenih, ali po snimci na društevnim mrežama može se zaključiti kako je argentisnke navijače isprovociralo ruganje Lionelu Messiju.
💥SE ARMA LA BATALLA CAMPAL 🥊MEXICANOS🇲🇽 CONTRA ARGENTINOS🇦🇷
— Omar Niño Noticias (@OmarNNoticias) November 23, 2022
A unos cuantos días del partido de México 🇲🇽 vs Argentina 🇦🇷 los ánimos ya se comienzan a calentar...🔥 pic.twitter.com/bI8hwOPH6B
A mi smo Željka Cvrtilu, stručnjaka za sigurnost i kriminalistu, upitali što bi bilo kad bi naše navijače katarska policija uhvatila u kakvom huliganskom bjesnilu. “Nemam točan podatak da mogu odgovoriti na pitanje što bi bilo. Ono što znamo je to da oni imaju jako stroge zakone i propise prije svega oko alkohola i nekih drugih stvari, tako da mislim da to po njih ne bi dobro završilo. Opet, ovisi i iz koje bi države navijači dolazili, odnosno koliko koja zemlja ima utjecaja u Katru, a s obzirom na to, sumnjam da bi naši navijači imali bilo kakve bonuse tamo”, rekao nam je Cvrtila.
A u Hrvatskoj je u posljednje vrijeme došlo do rasta incidenata i sukoba između navijača, kako u njihovoj učestalosti, tako i u brutalnosti napada, ali i između policije i navijača.
“SOA bi se trebala pozabaviti neredima”
Cvrtilu smo upitali je li moguće da netko navijačke skupine instrumentira u neredima. Kriminalist nam je rekao kako je to moguće, ali kako mi to ne znamo.
“Meni se činilo, pogotovo nakon onog što se na Desincu dogodilo da je u cijeloj priči malo previše emocija, previše mržnje ispoljilo prema Zagrebu. To mi baš ne ide pod ruku s neredima koji su na neki način dio navijačke kulture”, kaže Cvrtila i dodaje da bi se i SOA trebala time pozabaviti, vidjeti što se događa u pojedinim navijačkim skupinama.
Napominje kako su se počele događati situacije koje na jedan način cijepaju državu, koje idu na političku razinu dizanja animoziteta i poticanju sukoba između Zagreba i Splita, a podsjetio je i na događaje i prijepore unutar Hrvatskog nogometnog saveza i neigranje utakmica HNL-a u Splitu. “Dosta je tu bilo situacija koje bi trebalo promotriti i s te strane. Mi smo mala država u kojoj strane službe mogu vrlo brzo s jako malo sredstava ostvariti neke svoje ciljeve. Po mojim informacijama, BIA (srbijanska tajna služba nap.a.) drži mnoge procese pod kontrolom, pa čak i političke. Ovaj segment oko navijača je za njih mala igra”, tvrdi Cvrtila i ponavlja da za nešto napraviti nije ni potrebno puno sredstava.
VEZANA VIJEST
Dodaje i kako nema nikakvog službenog izvješća SOA-e koje bi moglo dokazati njegove navode, ali smatra kako bi trebali početi voditi računa o takvim situacijama.
“Ovo je jako puno eksaliralo. U kratkom roku imali smo dvije pucnjave policajaca. To se nikad nije dogodilo da je policija pucala prema navijačima. Treba poraditi i na policijskom sustavu, u organizaciji. Policija se ne smije dovesti u situaciju da puca u masu, to je nedozvoljeno, protuzakonito. Zamislite sad da su navijači Hajduka poginuli, kakav bi kaos bio u Hrvatskoj, a u kratkom roku smo imali čak dva slučaja pucnjave”, napominje Cvrtila i dodaje kako se mora istražiti ima li pozadinskih igrača i tko su. “Ako ih nema, onda se radi o ludosti pojedinih navijača, neorganizaciji policije i inertnosti HNS-a, ali i to onda treba detaljno ispitati”, kaže Cvrtila i zaključuje da se istraga mora provesti, a ako se i kad provede da će pokazati jednu od ovih stvari: “ili netko ima osobni motiv, neki zagriženi navijač ili netko povlači konce”.
Krolo: Intenzitet sukoba više-manje isti
Sociolog dr. Krešimir Krolo kaže kako dokazi o brutalnosti koja raste iz godinu u godinu nisu previše uvjerljivi. Dodaje da kada bi napravili analizu navijačkih sukoba zadnjih 40 godina, da je mišljenja da bi se pokazalo kako je intenzitet više-manje ostao isti, uključujući i upotrebu različitih oružja u međusobnim obračunima.
“Iznimku predstavlja jedino razdoblje neposredno pred raspad Jugoslavije i početak ratnih sukoba, no čak i tada ostaje dojam da su ‘rekviziti’ i intenzitet ostali više-manje istog raspona. Također, bilo je u tom razdoblju teških ozljeda, pogotovo onih koji su bili na granici života i smrti, kao i ozljeda koje su ostavile trajne ožiljke na onima koji su sudjelovali u sukobima, no dojma sam da je medijski momentum bio drugačiji te nije bilo prostora za svakodnevna detaljna seciranja posljedica sukoba”, kaže sociolog.
VEZANA VIJEST
A kaže i da animozitet koji postoji među navijačima nije ni blizu intenzivan kao što je bio u nekim prethodnim razdobljima, a što opet ovisi o cijelom nizu različitih čimbenika.
Važnost prevencije
“U našem kontekstu najviše se sukobljavaju dvije najveće navijačke skupine i tu je riječ prvenstveno o nadmetanju i rivalstvu radikalnijih ili ultras podskupina koje u prosjeku broje oko 100 pripadnika sa svake strane te je također često riječ o dogovorenim ritualima. Koliko god izvanka izgledalo kaotično i nasumično u svemu tome postoje jasni obrasci i logika, ali i ultras kodeksi kojih bi se oni u načeli trebali poštivati. Ne smije biti nasumičnog napada na obične prolaznike, a najčešće ‘kolateralne’ žrtve su inventari objekata koji se nađu na putu sukoba, rijetko kad kao jasan cilj, osim ako nisu mjesto okupljanja rivala”, kaže nam Krolo i dodaje da se animoziteti teško mogu smanjiti kada je u pitanju duga povijest rivalstva određenih navijačkih skupina, no smatra da se može napraviti dosta po pitanju prevencije sukoba na javnim površinama i stadionima.
Dodaje i to da kada su u pitanju sukobi s policijom da oni prvenstveno budu (ne)izravni produkt organizacijskih problema utakmice ili kao posljedica intervencija policijskih snaga kada dođe do sukoba između navijačkih skupina. “Mišljenja sam da su rijetke ili čak nepostojeće situacije gdje se navijači organiziraju i planiraju napad na policijske službenike i prostore, no bilo je primjera gdje bi se dvije rivalske navijačke skupine sukobile i onda združeno napale policijske snage kada bi policijske snage došle na intervenciju”, ističe.
Pitali smo ga i je li moguće da neka politička, kriminalna ili druga skupina ima utjecaj na navijačke skupine. Krolo kaže kako je teza o političkoj instrumentalizaciji promašena jer su sukobi prvenstveno ocrtavali ili sukobe između navijačkih skupina van prostora stadiona i fokus je na međusobno “nadmetanje”.
“Sukobi koji su bili na Desincu i incident koji se dogodio u Splitu prvenstveno su odraz kako loše odrađene organizacije same utakmice, ali i postupaka u kriznim situacijama koji uključuju gomilu. Također, jedini sukobi koji nisu bili jasno usmjereni protiv drugih navijačkih skupina, odnose se prvenstveno na sukob s Hrvatskim nogometnim savezom, no tu je riječ o dugogodišnjim upozoravanjima vezano za cijeli niz nepravilnosti, kako po pitanju regularnosti samog ligaškog natjecanja, tako i vezano za tretman navijača prilikom odlaska na gostujuće utakmice i pristrane kriterije sankcioniranja i nogometnih klubova”, smatra sociolog.
VEZANA VIJEST
Krolo dodaje i to da taj sukob nije politički u smislu nekakvih partikularnih interesa pojedinih frakcija ili grupacija, već se prije može okarakterizirati kao borba za transparentniji i pošteniji natjecateljski sustav te kao takav predstavlja klasičan građanski aktivizam ili bunt. Smatra kako su se nasilni sukobi počeli događati nakon što su se na svaki legitimni pokušaj promjene, prozvane institucije u potpunosti oglušile i napominje kako je i tada nasilje bilo više ritualno i sporadično nego intenzivno i s ciljem nanošenja teških fizičkih posljedica.
No, naglašava i to kako negdje politička instrumentalizacija navijačkih skupina nije rijetka pojava. “Primjerice u Rusiji, Srbiji ili Mađarskoj dio navijačkih skupina su jasan instrument ili produžena ruka vladajućih političkih struktura, često usko povezanih s ozbljnim kriminalnim organizacijama”, kaže Krolo i dodaje: “Dojma sam da u Hrvatskoj takvih problema nema, odnosno da nemaju presudan i snažan utjecaj na navijački folklor. Ono što možemo vidjeti u smislu isticanja političkih poruka uglavnom su vezani za pripadanje širem nacionalnom kulturnom kodu te onda kod obilježavanja važnijih datuma iz recentne povijesti, navijačke skupine na taj način iskazuju lojalnost koja nije stranačka, ali jest ideološka. Izuzmemo li taj dio, na stadionima je u prosjeku prisutna klasična navijačka simbolika i rituali, ništa što bi se moglo povezati sa uplivom obavještajnih službi ili jasnih političkih aktera”.
Razumnim postupanjem spriječiti teže posljedice
Ističe kako je za sada tako i nada se da će tako i ostati. “Jer ako dođe do instrumentalizacije navijačkih skupina za političke ciljeve i akcije, jedan smo korak bliže autokratskom političkom poretku, ne demokratskom”, rekao je Krolo.
S obzirom na to da dosad, za razliku od naših istočnih i zapadnih susjeda, Hrvatska, srećom, nije imala priliku vidjeti veliku eskalaciju nasilja, a nije bilo ni smrtnih slučajeva tijekom nasilja, sociologa smo pitali što naše navijače i policiju drži pod kontrolom.
Krolo kaže kako je puno razloga i da ih je nezgodno složiti u tek nekoliko rečenica. “Ako bi gledali najbrutalnije sukobe s teškim posljedicama s puno smrtnih ishoda, onda su sukobi u Latinskoj Americi među najopasnijima. Ako bih išao reducirati uzroke na neke jasno vidljive dimenzije, onda je jasno kako su sukobi intenzivniji tamo gdje je i društvo siromašnije, država disfunkcionalna i gdje vladaju jasne podjele po klasnoj, etničkoj i regionalnoj liniji”, objašnjava i dodaje da iako ironično zvuči, da su se više od nasilja u prosjeku suzdržavaju navijači nego što je to slučaj sa službenim policijskim postupanjem. “Dakle, kada su u pitanju postupanja sa specifičnim tipovima masovnog okupljanja, kao što su navijači, potrebna je posebna edukacija i senzibilitet u postupanju, upravo s ciljem maksimalne redukcije težih incidenata. Suzavac, pendrek i pištolj nikako ne spadaju kao prvo i jedino rješenje, a što zorno pokazuju situacije gdje se razumnim postupanjem može spriječiti i teže posljedice”, kaže Krolo i podsjeća na nedavan primjer na utakmici između Slaven Belupa i Hajduka na kojem je donesena odluka koja je spriječila puno teži oblik incidenta i sukoba.
S obzirom na izrečeno i s obzirom na događaje na Desincu upitali smo ga je li sigurnosni sustav u Hrvatskoj zakazao tom prilikom.
“Ne bih rekao da je zakazao, jer u očima dijela javnosti koji vidi kao jedini rješenje upravo nasiljem odgovoriti na nasilje, oni smatraju kako je postupanje ispravno. I naravno da postoje ekstremne situacije gdje je obrana policijskih službenika neizbježna i gdje je takvo postupanje opravdano, no kao što sam rekao prije, u svim incidentima koji su se zaredali zadnjih nekoliko mjeseci, prvenstveno se vidi problem u adekvatnom postupanju službenih redarstvenih snaga”, kaže Krolo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!