Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša rekao je da obveza prijavljivanja inozemnih dohodaka rezidenata postoji od kada je Republike Hrvatske i to je standard i u zemlji i u Europi. Kaže da se od 2015. godine intenzivirala razmjena podataka u porezne svrhe.
Zašto postoji obveza prijavljivanja inozemnih dohodaka?
“Ovo je standard prijava, ali ovisi o svakom prijavljenom slučaju i ugovorima s pojedinim državama, a RH ima 66 ugovora o sprečavanju dvostrukog oporezivanja. Svi ugovori su detaljno ugovoreni. Imamo dva načela izbjegavanja dvostrukog oporezivanja – jedan je način uračunavanje pa sav porez koji je plaćen u državi izvora dohotka uračunava se u eventualnu poreznu obvezu u RH. Drugo načelo je načelo izuzimanja kada država izvora prihoda zadržava pravo oporezivanja dohotka ostvarenog na svom teritoriju, kao što je to slučaj s Njemačkom. S Austrijom imamo metodu uračunavanja”, kazao je Kutleša za HTV.
VEZANA VIJEST
Mogućnost porezne olakšice u razdoblju od 2015. do 2022.?
“Nakon 2016. nastala je apsolutna zastara prava na utvrđenje porezne obveze. Ovdje govorimo o dobrovoljnoj prijavi izbjegavanju kazni i prekršaja. Nažalost, u medijskom su se prostoru pojavili napisi da Porezna uprava lovi, proganja porezne obveznike i traži ih po svijetu. Mi smo jednostavno upozorili i osvijestili porezne obveznike da postoji takva porezna obveza kako ne bismo došlo do prekršajnih postupaka. Godine 2022. nastupile su sve izmjene kroz porezne reforme gdje su stope oporezivanja i osobni odbici znatno veći nego prije. Na porezne obveznike kojima je isplativije da im se kroz godine obračuna eventualni porez na dohodak primijenit će se sustav obračunavanja poreza po godinama, upotrebljavajući načelo oportuniteta vezano za prekršajne postupke”, kazao je Kutleša.
Rekao je da su kazne za prekršaj od 2000 do 20.000 kuna.
Što s osobama koje ostvaruju dohodak u inozemstvu, ne prijavljuju dohodak, a uživaju povlastice u RH?
“Primarni cilj Porezne uprave je jednako oporezivanje dohotka ostvarenog u RH i onog ostvarenog u inozemstvu. Ne bi bilo pravedno da se inozemni dohodak ne oporezuje. Hoće li ovaj sustav smanjiti neka druga prava, tek će se vidjeti”, rekao je Kutleša.
“Rezidenti su građani RH koji težište imaju u RH iz osobnih ili gospodarskih interesa. Osobni interesi uvijek pretežu. Nekoga tko je obitelji iselio i ostvaruje dohodak u drugoj državi, sigurno nećemo utvrditi kao rezidenta, rekao je Kutleša i sve zamolio da se informiraju na web-stranicama Porezne uprave gdje su obrasi, upute i odgovori na najčešća pitanja”.
Koliko je relevantan zadnji popis stanovništva?
“Idemo u čišćenje bazi podataka i utvrđivanja činjeničnog stanja porezne rezidentnosti u RH i primarno nam je interes da se taj dohodak oporezuje na jednak način. Sve ono što je vezano za imovinski cenzus bit će preciznije određeno kada znamo sve dohotke koji su ostvareni”, kaže Kutleša.
Koliko je zadnjih godina uveden red u procesu prijave poreza na dohodak?
“S izdavanjem prvih rješenja počet ćemo u svibnju, to znači i s povratima poreza osobama koje na to imaju pravo. U posebnoj kampanji obavještavat ćemo građane kako mogu ostvariti osobne odbitke koje do sada nisu koristili”, rekao je Kutleša.
Izbjegavanje plaćanja poreza
“Kod nas sustav prepoznaje kazneni i upravni postupak. Kazneni postupak se vodi na sudovima, a upravni postupak provodi Porezna uprava uz sudjelovanje stranke u postupku. Mi ne možemo nuditi nagodbe niti određivati kazne. Imamo mogućnost porezne nagodbe vezano za porezni nadzor kada se priznaje nekakva porezna obveza u obujmu u kojem je utvrđena. Mi nismo ti koji možemo zapriječiti kaznu zatvora, to se radi u kaznenom postupku, koji je što se tiče dokaza i procesa puno složeniji”, zaključuje Kutleša.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!