Više od 160 tisuća radnih dozvola izdano je ove godine u Hrvatskoj, a potrebe će na tržištu rada, kažu poslodavci, sljedeće godine biti još i veće, posebice u turizmu i ugostiteljstvu. Problem radne snage, zbog čega i uvozimo strane radnike u Hrvatskoj je svake godine sve ozbiljniji, a kako bi pomogli stranim radnicima da se što lakše zaposle i integriraju u društvo, iz Ministarstva rada najavljuju nagodinu i vaučere za kratke tečajeve hrvatskog jezika. Iz Ministarstva unutarnjih poslova pak najavljuju izmjene Zakona o strancima.
Ren je stigao u Hrvatsku prije godinu i pol i od tada radi kao dostavljač u zagrebačkom cateringu. Ljudima i uvjetima rada zadovoljan je, a dio ušteđevine uspijeva i poslati obitelji na Filipine.
“Sviđa mi se kako se odnose prema nama. Kao da smo jednaki, poput obitelji. U suprotnome se možete osjećati kao da ovdje ne pripadate, a ja osjećam da pripadam ovdje unatoč tome što sam strani radnik.”
“Zbunjivalo me prije kad bi mi kolege rekli “Pa, đe si?” jer sam već bio stajao ispred njih, a oni me pitaju gdje sam. Ja bih im odgovorio “Evo me.”
Iako mu hrvatski jezik i nije jača strana, Renald Sarmiento kaže naučit će ga u idućih 10 godina, koliko i namjerava ostati u Hrvatskoj.
Nada se da će koristiti jezik bolje već u siječnju, za kada je njegov poslodavac organizirao učenje osnova hrvatskog u ugostiteljstvu.
“Da barem savladaju osnove hrvatskog jezika pa da ta komunikacija unutar radnog kolektiva bude bolja nego što je ona sada”, kazao je Jurica Protić iz Nezavisne udruge ugostitelja Zagreba.
Ministarstvo najavilo vaučere za učenje jezika
A upravo i iz Ministarstva rada početkom sljedeće godine najavljuju vaučere Zavoda za zapošljavanje za kraće tečajeve hrvatskog jezika za strane radnike, prvenstveno one u graditeljstvu, turizmu i prerađivačkoj industriji.
“Tako će svaki strani radnik koji dobije dozvolu i koja će po novome vrijediti 3 godine, moći otići na naš vaučer sustav kao i drugi građani radnici u Hrvatskoj i tražiti programe učenja hrvatskog jezika”, ističe Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada.
No, država još nije izradila imigracijsku strategiju za koju je zadnji rok bio kraj godine. Ministar unutarnjih poslova tvrdi da je to posao više resora i da će biti napravljen. Uz skoro 200 tisuća stranaca pitanje je čemu će služiti.
“Kako ne bi s jedne strane dolazilo i do pretjeranog izrabljivanja u radnom smislu, kako bi ih što bolje integrirali i kako i oni ne bi s druge strane koristili izdravanje hrvatskih radnih dozvola kao prečicu za njihov ulazak na šire europsko tržište rada”, objasnio je ministar Božinović.
“Visok udio radnika živi u lošim uvjetima…”
U međuvremenu, strani radnici se pokušavaju integrirati. Kažu, zadovoljni su standardom i uvjetima rada, a neki uz minimalac mogu i uštedjeti.
“Ovdje je bolja zarada. Jedan euro kod nas u Indiji vrijedi 90 rupija”, kazao je Guljar Singh jedan od radnika iz Indije.
Njegov sunarodnjak Kamal Kaler kaže da ima tek dovoljno za preživjeti ovdje te ne šalje novac obitelji u Indiji.
Treći radnik iz Indije, pak, uspije uštedjeti 400 do 500 eura mjesečno. “Mjesečno, tako je. Ponekad i više od toga”, kaže nam Satwinder Singh.
Unatoč tome, sindikati ističu da stranim radnicima mnogi poslodavci ne nude adekvatan smještaj i ista primanja kao za domaće radnike. Za to su krive, kažu, institucije koje ne provode kontrolu radnih uvjeta.
“Postoji visok udio radnika koji žive u jako lošim uvjetima, koje poslodavci trpaju u neprimjerene uvjete života i koji ustvari ih dovode samo radi vlastitog bogaćenja”, zabrinut je Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata.
Demografi predviđaju da će do 2030. svaki četvrti radnik biti stranac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
