Vjeran Piršić, ekološki aktivist i predsjednik udruge Eko Kvarner pridružio se uživo u emisiju Novi dan kod našeg Tihomira Ladišića gdje su razgovarali o utjecaju iskopavanja "bijelog zlata", litija, na okoliš i potencijalnoj, obuhvatnoj šteti koji bi projekt Rio Tinta u Srbiji donio toj državi.
“Binarni odgovorni su vrlo rijetki”, započeo je Piršić i dodao: “ali postoje mehanizam kojim možemo doći do približnog odgovora kojeg su razvijene zemlje razvijale desetljećima.”
“Njemačka generira fetiš vodika i litija”
“Za kontekst, energetska tranzicija je neophodna za našu civilizaciju, kada to znamo, uočavamo dva fetiša: Prvi je vodik, a drugi – litij. Oba ih generira Njemačka”, objašnjava predsjednik udruge Eko Kvarner: “Njemačka teška i kemijska industrija očajnički traže zamjenu za plin, pogotovo onaj jeftini ruski plin i zato svi, uključujući Europsku komisiju, pričaju o vodiku.”
Pravi generator ove teme je što eksperti ističu da je europska automobilska industrija, pogotovo njemačka, već izgubila rat na domeni elektroautomobila s Kinezima. Oni prema svim parametrima rade upola jeftinije i gotovo jednako kvalitetne automobile. Velika je panika da će kineske kompanije napraviti ogromnu štetu njemačkoj automobilskoj industriji pa vidimo njemačkog kancelara Olafa Scholza i brojne gospodarstvenike kako jurišaju po Europi i govore o vodiku i litiju.”
“Prilikom edukacije u Švedskoj 2007.- 2008. smo radili blizak projekt, onaj rudnika zlata u Rumunjskoj. Nakon žestokih demonstracija i nesposobnosti kanadskih kompanija da dokažu da ga mogu napraviti bez velikih šteta za okoliš – projekt je bio odbačen.”
Pitanje kvalitete tehnologije
Što se tiče najave iskopavanja litija u susjedstvu: “Kao prvo pitanje uvijek se nameće postoji li dovoljno kvalitetna tehnologija rudarenja koja neće napraviti nepovratnu štetu okolišu i postoji li uopće praksa korištenja iste? Laboratorijski postoji, ali gdje je to ikad itko napravio”, poentirao je Piršić.
Pitanje volje države i kompanije za zaštitom okoliša
“Drugo pitanje je kakva je praksa kompanije koja želi rudariti litij, u ovom slučaju Rio Tinto, a treće pitanje postavlja pitanje prakse države u kojoj se želi rudariti u domeni zaštite okoliša.”
Odgovor na prvo pitanje je da nemamo zapravo ponuđenu tehnologiju. Svi se kunu u najbolju moguću tehnologiju koju će donijeti u zemlje trećeg svijeta, ali pogledajmo praksu: U Kongu zbog naših smarpthoneova i rijetkih metala je od 2006. ubijeno šest milijuna ljudi. Da ne govorimo o okolišu.
Velike riječi koje obećavaju bolji standard su možda točne, ali prvo moramo pogledati državne projekte i njihove procjene učinka na okoliš. Dakle, za prvo pitanje odgovor možemo svesti na: “Bit će sve OK, majke mi.”
Rio Tinto i tradicija uništavanja okoliša
“Dovoljno je proguglati i vidjeti izvore poput Economista i Guardiana – Rio Tinto ima 150-godišnju tradiciju uništavanja okoliša, ali ne samo njega nego i ugrožavanje ne samo radničkih, nego i ljudskih prava”, ističe ekološki aktivist dobro upućen u ekološke aspekte rudarenja: “Ona u svom radu nijednom nije pokazala da im se može vjerovati.”
“Za treće pitanje, što se tiče recepcije države na potencijalno opasne tehnologije, uz svo poštovanje Srbiji, ona nije država koja se ističe s visokim standardima zaštite okoliša”, kazao je Piršić: To prikazuje primjer elektrana na ugljen i površinskih kopova.”
Posljedice litija po okoliš?
Na pitanje koje su konkretne posljedice litija po okoliš, Piršić objašnjava da se prilikom njegovog iskopavanja koristi metoda površinskog kopa: “Vi razvalite dio zemlje i napravite beskonačnu ranu. Voda koja se koristi i saniranje tih otpadnih voda koje mogu otrovati vodu i hranu je jedan klasični rudarski problem koji se u principu nigdje ne riješava. Bitno je istražiti isplati li se to uopće i je li nužno.”
“Takvi projekti se događaju u državama gdje kompanije s jakim odvjetnicima mogu odraditi to s kikiriki koncesijama za zemlju i s minimalnim profitom za državljane, a s maksimalnim profitom same kompanije”, zaključio je Piršić neodobravajući i dalje otvorenu mogućnost otvaranja rudnika za iskopavanje litija u regiji Jadar na istoku Srbije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!