Posljednja istraživanja javnog mnijenja, poput Crodemoskopa ili HRrejtinga više no ikad ukazuju na jednu opasnu i nevjeratno veliku prazninu. Naime, kako sad stvari stoje, Hrvatska po prvi put u svojoj višestranačkoj povijesti nema lidera, lidericu oporbe.
Čak i u autokratskoj Rusiji znaju tko je vođa oporbe. Znaju i gdje se nalazi – u zatvoru. A u Hrvatskoj se još nitko nije istaknuo kao osoba koja je sposobna okupiti oporbene političare i uvjeriti birače da je baš ona ta koja je sposobna pobijediti HDZ i da nije ista kao drugi.
Politički analitičar Krešimir Macan za N1 kaže kako to i nije problem te da puno stavari postane jasnije u posljednjim tjednima pred izbore. No, krenimo redom.
Most je puštao probne balone kojima je pokušavao svoju saborsku zastupnicu Mariju Selak Raspudić i njenog supruga Ninu Raspudića, prikazati kao kandidate za premijerku i predsjednika, de facto lidericu i lidera oporbe.
Macan kaže kako je rejting njihove stranke mali te da je pitanje zašto bi Nino Raspudić ili Marija Selak Raspudić preuzeli tu ulogu kad su njihovi rejtinzi još manji nego rejting njihove stranka.
“A ako uzmemo u obzir i to da su oni na desnom poltičkom spektru, oni se ne mogu nametnuti kao lideri s obzirom na tu poziciju koju Most zastupa”, kaže Macan i dodaje da je i HDZ sad politički stoji na desnom centru i da novi lider oporbe može doći samo s ljevice.
“Dakle lider opozicije bi primarno trebao doći s ljevice jer je tu ogroman prostor. Kad gledamo istraživanja, imamo jako veliki broj neodlučnih, a oni se najčešće raspoređuju po istraživanjima, a to znači da je najveća rupa na ljevici. Ako po Crobarometru HDZ ima potporu od 30 posto, Most 9 i Domovinski pokret skoro 6, to znači da je na desnici 45 posto, znači na desinci je ostalo samo 5 posto birača koji bi se mogli negdje raspodijeliti”, kaže naš sugovornik.
S druge strane, naglašava, postoji ogromna rupa na ljevici sa skoro 18 posto neodlučnih birača.
“Ogroman je količina neodlučnih birača koje bi taj vođa morao uzeti na ljevici. Imamo nedostatak jednog vođe, prvenstveno na ljevici jer trenutno su podijeljeni između SDP-a i Možemo, Peđe Grbina i Sandre Benčić pa ne znamo tko je stvarni lider. Peđa Grbin se još nije nametnuo kao lider, a to ni ne može jer nije tolika razlika u potpori stranka da bi to mogao”, kaže Macan
Dodaje da u vrijeme kad je Davor Bernardić bio predsjednik SDP-a, između SDP-a i drugih stranaka na ljevici bila je velika razlika u postotcima, pogotovo između SDP-a i Možemo koji je onda tek nastajao i bio u tragovima.
“Tada se Bernardić sam nametnu kao nekakav vođa koalicije, a Možemo se tek dokazivao. To sad nije slučaj, sad su i Možemo i SDP u skromnim rejtinzima, iako visokim za hrvatske prilike, i s malom razlikom između dvije stranke, ali nedovoljno da se itko nametne kao glavni lider oporbe”, kaže naš sugovornik.
Dodaje da Peđa Grbin i Sandra Bečić tako i nastupaju, zajednički.
“Benčić i Grbin nastupaju zajednički oko mnogih stvari. To je ok pristup, ali zasad nije omogućilo da se na ljevici nametne bilo kakav lider”, kaže Macan i dodaje da ga lidera ne bi očekivao s desnice.
No, ističe, godina dana u kampanji čini čudo.
“Kad krenete pričati, kad se krenete profilirati, onda se možete i nametnuti. Činjenica je da moraš davati intervjue, ići na sučeljavanja, a na njih ne mogu ići dvoje. Naravno, sve ovisi i o tome kako se oni dogovore, hoće li ići zajednički ili neće. Ako ne budu išli zajednički onda ostajemo u poziciji da imamo Peđu i Sandru kao dva lidera koji će svaki vući svoje”, smatra naš sugovornik.
A može li se dogoditi da hrvatska politička scena po prvi put nakon Savke Dabčević-Kučar dobijemo ženu lidera oporbe?
“Sandra Benčić ima najjaču osobnost, ali ima i svojih minusa, kao i svi, koji onda odbijaju birače od nje. Ponekad stvori dojam kao da je preagresivna, suprotno od Peđe Grbina koji ispada miran i pomirljiv, ona ispada preagresivna”, kaže Macan i dodaje da bi svi morali raditi na komunikacijskim i liderskim vještinama koliko se da raditi.
“Karizmu imate ili nemate, ali da se raditi na javnom nastupu ili temama… Pa ćemo vidjeti što će to donijeti”, ističe.
Također, ističe Macan, izbori uvijek nešto penaliziraju, uvijek se nešto dogodi. “Možete uložiti energiju, novac no uvijek se može nešto dogoditi”, kaže.
Upozorava da po trenutnim istraživanjima mi imamo jednu masu birača koji ne znaju što hoće.
“Istraživanja pokazuju da se jedna četvrtina birača odredi praktično u posljednja tri tjedna kampanje. S tim da smo proteklih godina imali tendenciju da se veći postotak birača odluči za koga će glasati na sam dan izbora mislim veći u smislu 3-4 posto. Tako da rejtinzi mogu u mjesec dana narasti ako imate priču”, kaže.
Ono što ga zabrinjava kaže je to da se trenutno stanje u anketama već dugo vremena ne mijenja.
“U godinu dana se ništa nije promjenilo, nijedna afera ništa nije promjenila. Dapače HDZ se vratio na svoj stabilni rejting, ali ni druge političke opcije ne rastu, nitko se od drugih nije bitno pomakao. Možemo reći da su se stabilizirale ove četiri prve opcije. Centar je krenuo rasti pa su počeli napadati Ivicu Puljka“, kaže Macan i naglašava da je pravo pitanje to tko će uzeti tu većinu neodlučnih na ljevici. “To je pitanje, koja će opcija njih privući”, ističe naš sugovornik.
Na komentar da po istraživanjima javnog mijenja najveću popularnost na desnici vukovarski gradonačelnik i predsjednik DP-a Ivan Penava, ponekad veću i od premijera Andreja Plenkovića, Macan kaže kako to nije nužno neko mjerilo. “Nije to nužno mjerila. Plenković ima odličnu popularnost nakon osam godina na vlasti, no on sad ima oko 32 posto, a prošle godine je imao oko 40 posto. I on klizi jer ide kroz vrijeme”, kaže.
Naglašava kako bi i ovaj izborni ciklus moga donijeti nešto novo.
“Pogledajte 2011. kad je Zoran Milanović mislio razvaliti sve pa su se pojavili laburisti, 2015. godine pojavio se Most. Onda se HDZ pomaknuo prema centru pa se pojavio Domovinski pokret, a nakon toga na posljednjim lokalnim izborima pojavljuju se Možemo i Centar”, podsjeća Macan.
Ključnim drži pitanje tko će biti taj koji će zainteresirati mlade.
“Ključ će biti tko će mlade birače zainteresirati za izbore. Mladi su najbrojniji među neodlučnima. Oni su razočarani jer nitko ne priča njihovim jezikom i pitanje je tko će se tim biračima uspjeti približiti”, zaključio je Krešimir Macan.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare