Čak 13 posto mladih u Hrvatskoj prema službenoj statistici Eurostata nije aktivno, odnosno njih 78.000 niti radi niti studira. Što onda rade? Sjede li doma, rade li na crno ili je možda veliki dio njih već u inozemstvu?
U nadi za boljom budućnosti, Martin je slijedio put brojnih mladih hrvatskih državljana i otišao u Njemačku. Tamo je u jednoj rafineriji već radio njegov stariji brat pa je očekivao da će dobiti isti posao. Ali trava nikako da se zazeleni – ni nakon četiri mjeseca u njemačkom dvorištu.
“Cijelo vrijeme su mi govorili sljedeći ponedjeljak, sljedeći ponedjeljak… i na kraju sam došao tu. Opet u Hrvatsku. Izgubio sam vrijeme bezveze, četiri mjeseca je stvarno puno. Već sam tu mogao raditi i zaraditi, a tamo nisam mogao ništa”, kaže konobar Martin Knežević.
Posao u Hrvatskoj za Martina nije bilo teško naći.
“Tu sam nakon onih dana što sam odmarao od Njemačke jer se mozak treba malo smirit, našao sam tu za dva tjedna posao. Nije toliko teško koliko tamo”, dodaje Martin.
S druge strane, čak 78.000 mladih u Hrvatskoj, odnosno njih 13 posto, nema ni posao, niti se obrazuje. To je više od prosjeka Europske unije koji je oko 11 posto. Najmanje neaktivnih mladih je u Nizozemskoj – pet posto, a najviše u Rumunjskoj – gotovo 20 posto.
“Vjerojatno čak i rade na crno, ali dosta mladih je i lijeno. Više gledaju da će mama i tata platiti. Ja to ne mogu”, priznaje Martin.
Samo devet posto nezaposlenih mladih traži posao
Među nezaposlenim mladima, tek je devet posto onih koji aktivno traže posao. Ostali su neaktivni zbog niza razloga – a dobar dio njih otišao je u inozemstvo.
“To su najčešće ili zdravstveni razlozi ili briga za djecu i starije i nemoćne članove obitelji. Hrvatsku napušta u prosjeku otkad smo ušli u EU negdje između deset i 12.000 mladih godišnje što je doista puno. Kad govorimo o mladima između 15 i 29 godina starosti. I pritom su ekonomski razlozi na prvom mjestu”, tvrdi Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja Zagreb.
Hrvatsko gospodarstvo u međuvremenu nastavlja rasti s prosjekom oko 3 posto godišnje što će još više naglasiti problem nedostatka radne snage. Procjene su da će se iz Hrvatske u sljedeće četiri godine iseliti još 100.000 radno sposobnih ljudi.
“Nama će do 2030. trebati oko 450.000 stranih radnika pod pretpostavkom da se ništa značajno ne dogodi u smislu podizanja naše domaće stope zaposlenosti. Ulaskom na europsko tržište rada svjesno smo prihvatili činjenicu da više nemamo lokalno domaće tržište rada. Ljudi su mobilni i svatko ganja svoj legitimni interes odlazeći preko granice”, rekao je glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić.
Zašto mladi ostaju?
Od ulaska u Europsku uniju 2013., Hrvatsku je napustilo oko 400.000 građana.
“Mladi Hrvati odoše iz zemlje, mi stari Hrvati idemo u zemlju i sad vi zaključite što se događa u ovoj državi”, rekao je Jakov iz Zagreba.
Ali nade i dalje ima. Dio mladih odlučno bira – ostati doma. Evo što kažu mladi.
“Ne, ne, ja se nikad ne bi odselila iz Hrvatske. Pogotovo ne tu iz Zagreba, ja tu ostajem i tu ću tražit posao.”
“Mislim da nije problem naći, ima dosta posla pogotovo tipa u trgovinama itd. Studenti ako su otvoreni, onda nije problem naći.”
“Znam da ću nešto tu raditi tako da me ne brine to.”
Da ne bi promijenili mišljenje, recept zvuči jednostavno:
“Mladi traže pravilnu naknadu za rad, traže priznavanje svojih kvalifikacija i vrlo cijene rad u struci”, ističe Potočki.
Ali u hrvatskoj realnosti, za sada, teško izvedivo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare