Damir Zorić, glavni direktor HUP-a gostovao je u Newsroomu te je govorio o mjerama pomoći za gospodarstvenike.

Za početak se osvrnuo na cijepljenje, vjeruje da se treba fokusirati na drugu skupinu ljudi:

“Kao što znamo prioritetna skupina dosad je bila starija populacija, oni koje mi inače zovemo radno neaktivnom populacijom. Mislim da je krajnji čas da na red dođe radno aktivna populacija pa bili to turistički radnici, administracija, ugostitelji, bilo tko, tko radi. Svi oni drugi koji mogu ostati u izolaciji trebali bi pričekati da se cijepe oni koji stvaraju i rade i tako zaštite i sebe i druge”, kaže.

“Važno je da ljudi znaju hoće li mjere biti donesene”

Rekao je i kako se nada da će mjere pomoći nastaviti i u svibnju iako bi volio da do toga ne mora doći. Kako kaže, još kod proglašenja mjera za travanj rečeno je da će se one nastaviti i u sljedećem mjesecu ako situacija bude slična. Po njegovom mišljenu to je tako i “brojke su možda u malim promilima bolje nego tada”.

“Nekako je to naš običaj da sve odluke donosimo u zadnji čas, mi smo htjeli ovim podsjećanjem ublažiti nervozu jer je ljudima i tvrtkama koji ovise o tima mjerama bitno da znaju kakva ih sudbina čeka pa iako se to odnosilo na sljedeći mjesec i važno je da znaju hoće li biti donesene. Mislim da je taj proces u glavnini dobro tekao, da su poteškoće otklonjene u hodu i da je velika većina ugroženih radnih mjesta sačuvana i nama je to životno važno i nadam se da će te mjere biti proglašene, a prema ono što čujem mislim da će tako i biti”, veli.

Napominje i kako će vjerojatno doći do korekcija:

“Ja mislim da će i dalje biti nekih djelatnosti kojima će se privremeno ili na dulja razdoblja zabranjivati djelatnost. Svi kojima je odlukama Vlade zabranjena djelatnost zbog sprječavanja zaraze trebaju primati nadoknadu kako su je i dosad primali. One mjere koje su išle u očuvanje ranih mjesta trebaju se nastaviti. Kod nekih koji su počeli raditi to će biti drugačije, bit će korekcija s obzirom na broj korisnika, oni koji su koristili sada možda neće morati, no sigurno će biti onih koji će ih i dalje morati koristiti”, kaže.

Svjestan je i kako su ove mjere kratkoročne te da se radi o mjerama za preživljavanje.

“Zalagat ćemo se da što više novca ode u gospodarstvo”

“Naravno da će nakon pandemije, koja će jednom proći, doći vrijeme kada ćemo trebati oporavak i kada ćemo trebati gospodarstvo koje je otpornije na ovakve udare i upravo je to svrha NPOO-a. Mi smo vrlo jasno komunicirali naše stavove. Još ćemo vidjeli što će otići u Bruxelles. U jednom dijelu smo uspjeli, u jednom nismo, na Vladi je da to prihvati. To ćemo još vidjeti, možda bude produžetaka i mislim da će se konačna odluka donositi u Bruxellesu, konačno ti novci moraju biti povučeni s briselskih računa.

Mi ćemo se do kraja maksimalno zalagati da što veća količina novca bude povučena u gospodarstvo da možemo ostvariti puno više ciljeva iz nacionalne strategije razvoja. Tu nas očekuje potreba da mi vrlo brzo stvaramo 150.000 do 200.000 radnih mjesta iz kojih bi se svi ovi rebalansi financirali. Ono što je osobito važno u Hrvatskoj, bez tih radnih mjesta mlade koji izlaze iz škola nećemo moći zadržati u Hrvatskoj, a nama je bitan svaki čovjek koji se ovdje rodi i želi ostati”, zaključio je.