Imaju li ljudi prekomjerne težine veći rizik i teže komplikacije od covida-19?

Zdravlje 22. ruj 202013:48 > 13:52
Pixabay

U organizaciji Doma zdravlja Zagreb centar, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine te Grada Zagreba održan je online seminar "Debljina, kronične nezarazne bolesti, geni, rizici i komplikacije bolesti COVID-19", na kojem su stručnjaci govorili o uzročno-posljedičnoj vezi debljine i češćeg obolijevanja od bolesti COVID-19 te pojavljivanja težih komplikacija.

“Danas znamo da je debljina značajan rizični čimbenik za teži tijek bolesti i smrtnost kod oboljelih od bolesti COVID 19. Međutim, ne smijemo zaboraviti kako je ona i jedini rizični čimbenik koji vodi do nastanka svih vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. Prema analizama OECD-a isključivo zbog prekomjerne tjelesne mase u Hrvatskoj će u sljedećih 30 godina očekivano trajanje života biti 3,5 godine kraće ako se ne dogode značajne promjene”, izjavila je Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja je na simpoziju govorila o dvosmjernoj povezanosti debljine i bolesti COVID-19.

VEZANE VIJESTI

Debljina značajan rizički faktor za teži tijek covida-19

Predavanje je održao i Gordan Lauc te predstavio najnovija istraživanja koja upravo provodi, a vezana su uz debljinu i rizike obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, ali i bolesti COVD-19.

“Mi svi znamo da prekomjerna težina nije zdrava i da može uzrokovati brojne bolesti, no problem je što će se bolesti razviti tek u nekom nedefiniranom trenutku u dalekoj budućnosti, tako da je teško motivirati se da učinimo nešto u tom smjeru baš danas. Isto tako, ljudi su različiti i prekomjerna tjelesna težina ne utječe na sve na isti način. Sve te bolesti (upalne bolesti, kardiovaskularne bolesti i dijabetes, op.a.), kao i prekomjerna težina su poznati faktori rizika za teški oblik COVID-19.”

Debljina jedan od najčešćih uzroka kardiovaskularnih bolesti

Debljina je ujedno i jedan od najčešćih uzroka kardiovaskularnih bolesti, a kardiovaskularni bolesnici prepoznati su kao vrlo rizični za teške komplikacije bolesti COVD-19.

“Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u svijetu i Hrvatskoj. Pušenje, zagađenost zraka, pretilost, bolesti poput dijabetesa i visokog krvnog tlaka te genetske predispozicije najčešći su razlozi obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.

#related-news_0

Nažalost, u vrijeme bolesti COVID-19 osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti suočene su s dodatnim rizikom. Imaju veći rizik od razvoja težeg oblika bolesti COVID-19, ali zbog straha od zaraze ne odlaze redovito na preglede, ne kontroliraju zdravlje srca te dodatno ugrožavaju svoje zdravstveno stanje”, istaknula je Ivana Portolan Pajić,  zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i članica Upravnog odbora Zaklade “Hrvatska kuća srca”.

Na simpoziju se govorilo i o važnosti komunikacije u ovom posebno osjetljivom razdoblju kada se mnogi građani nalaze u potpuno nepoznatim i neizvjesnim situacijama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.