Mnogi alergije na peludi automatski povezuju s proljećem i ljetom kada i većina osjetljivih osoba ima pojačane simptome, nerijetke su i jesenske alergije.
Po peludnom kalendaru u periodu od kraja kolovoza i kroz rujan cvjeta ambrozija, biljka na koju je alergično oko 30 posto hrvatskog stanovništva. Među ukupnim brojem osoba alergičnih na neku pelud, njih 75 posto otpada na osobe osjetljive na ambroziju.
Uz ambroziju, glavnina jesenskih alergija mogu nastati zbog druge peludi, plijesni i grinja. Međutim, tijekom jeseni, ambrozija predstavlja jedan od najjačih alergena, posebno za osobe u Europi, gdje cvjeta od kolovoza do listopada. Jedna biljka ambrozije može proizvesti milijune peludnih zrnaca, koja se lako šire zrakom i mogu prijeći velike udaljenosti.
Osim ambrozije, plijesni koje rastu na opalom lišću i u vlažnim uvjetima također mogu izazvati alergijske reakcije, osobito u jesenskim mjesecima kada truljenje lišća stvara idealne uvjete za njihovu proliferaciju.
Grinje, koje se često nakupljaju u domovima tijekom sezone grijanja, također mogu biti značajan alergen jer povećana unutarnja vlaga pogoduje njihovom razvoju.
Na temelju peludnog kalendara Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, u jesenskom periodu alergija postoji mogućnost i da će izuzetno osjetljive osobe imati tegobe zbog drugih biljaka.
To su čempresi kroz cijelu jesen do kraja prosinca, trave u rujnu, borovi u periodu listopada i studenog, koprive u periodu od rujna do početka prosinca te pelin sve do polovice listopada, crkvina kroz cijelu godinu, trputac i loboda u rujnu.
Peludni kalendar predstavlja grafički prikaz peludnog spektra u zraku istraživanog područja tijekom promatranog vremena, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana.
Simptomi jesenske alergije
U periodu jeseni su mnogo češće prehlade i viroze te se ponekad simptomi jesenske alergije mogu zamijeniti za simptome prehlade. Simptomi se mogu razlikovati kod alergičara, posebice ovisno o tome je li osoba iznimno ili jedva osjetljiva na pelud.
Unatoč tomu postoje najčešći simptomi jesenskih alergija:
– kihanje
– svrbež očiju i nosa
– curenje nosa
– crvenilo očiju
– začepljenost nosa
– kašalj
– osjećaj pritiska u sinusima
Kako je alergija na ambroziju najčešća u tom periodu, ona izaziva simptome tipične za jesenske alergije. Zbog reakcije tijela na pelud ambrozija dolazi do pojačanog stvaranja sluzi i iritacije nosne šupljine zbog čega dolazi do kihanja, curenja iz nosa i suzenja iz očiju.
Osim toga, velik utjecaj ima i razina histamina koji se u periodu jesenskih alergija pojačano oslobađa kao odgovor na alergene. Upravo on može uzrokovati pojačan svrab i suzenje očiju. Kod osoba koje boluju od astme ili drugih respiratornih problema, jesenske alergije mogu pojačati simptome i izazvati njihovo pogoršanje.
Vrlo rijetko se pojavljuju simptomi poput svrbeža i peckanja u ustima, u grlu i na usnama.
Ako je osoba alergična na plijesan, a podaci pokazuju da oko 30 posto populacije jest, ona također može imati istaknute simptome jesenske alergije. Plijesan može nastati u raznim okruženjima, u zatvorenom i na otvorenom. Najbolje raste u vlažnim područjima koja nisu dobro prozračena.
Nakon rasta, plijesan dobiva spore koje se nakon toga mogu širiti prostorom, dodirom ili strujanjem zraka. Nakon toga se udišu i tada izazivaju alergijske reakcije kod osoba koje jesu i koje nisu dodatno osjetljive na plijesan.
Najčešći simptomi jesenske alergije na plijesan su:
– respiratorni problemi: kihanje, curenje iz nosa, začepljenost nosa, svrbež u nosu, svrbež očiju, kašalj
– pogoršanje simptoma astme poput otežanog disanja, osjećaja stezanja u plućima, zvuk zviždanja pri izdahu
– kožne reakcije, ekcemi ili osipi
Ozbiljne komplikacije
Kod ozbiljnih slučajeva se mogu dogoditi i ozbiljne komplikacije ove jesenske alergije. Ozbiljnije komplikacije mogu uključivati alergijsku bronhopulmonalnu aspergilozu (ABPA), stanje koje je karakterizirano teškom alergijskom reakcijom na plijesan aspergillus i koje može dovesti do trajnog oštećenja pluća.
Simptomi uključuju jak kašalj, zviždanje, bol u prsima i kratkoću daha, te zahtijevaju medicinsku intervenciju.
Jesenska alergija na prašinu ili grinje je vrlo česta, a uzrokovana je reakcijom na proteinske spojeve prisutne u tijelima i izmetu grinja. Ove mikroskopske organizme nalazimo u domovima, posebno u toplim i vlažnim područjima poput madraca, tepiha i namještaja.
Simptomi ove alergije mogu biti različiti, a kao i kod drugih, često se miješaju s prehladom ili drugim respiratornim problemima. Simptomi ove jesenske alergije isti su kao ranije navedeni, samo se kod alergije na grinje može pojaviti i pojačano oslobađanje sluzi iz nosa u grlo.
Simptomi kod ove alergije mogu biti prisutni kroz cijelu godinu.
Testovi za alergije u jesen
Dijagnosticiranje jesenske alergije najčešće se provodi testovima na alergiju, uključujući kožne testove i krvne pretrage, koji pomažu liječnicima u identifikaciji specifičnih alergena koji izazivaju reakciju. Prikaz simptoma u određenim prostorijama ili nakon izlaganja vlažnim područjima također može pomoći u dijagnozi.
Raditi se može test na koži kada se mali uzorak alergena nanosi na kožu kroz lagani ubod. Ako ubod izazove reakciju poput crvenila ili otekline onda postoji mogućnost alergije. Ovaj test nije prilagođen za osobe koje boluju od urtikarije.
Uz to se provodi i krvni IgE test koji mjeri specifična IgE antitijela u krvi te može biti koristan za dijagnosticiranje kod osoba koje ne mogu raditi kožne testove ili ih ne podnose.
Liječenje i prevencija jesenskih alergija
Liječenje jesenskih alergija obično uključuje kombinaciju lijekova protiv alergija i preventivnih mjera. Liječnik će osobi osjetljivoj na određeni alergen dati antihistaminik, tvar koja djeluje na način da blokira oslobađanje histamina.
Na taj način se blokira proizvodnja tvari koju tijelo proizvodi kao odgovor na alergene i koja izaziva ranije navedene simptome. Antihistaminici su najčešće sredstvo liječenja jesenskih alergija. Postoje brojni oblici na tržištu, a u suradnji s liječnikom je potrebno odabrati one koji najbolje djeluju i koji stvaraju najmanje popratnih nuspojava.
Zbog simptoma jesenskih alergija se mogu koristiti nazalni sprejevi koji će ublažiti upale u nosu i koji su često učinkovitiji od oralnih antihistaminika za lokalne simptome.
Kod težih slučajeva i većih problema se kratkotrajno mogu koristi kortikosteroidi. Osim toga, za osobe s teškim alergijama se može koristiti alergijska imunoterapija, odnosno, alergijske injekcije, koje mogu biti dugoročno rješenje jer postupno smanjuju osjetljivost organizma na specifične alergene.
Prevencija jesenski alergija je ključna za smanjenje simptoma i tegoba koje uzrokuju alergeni.
Ovo su neke od preporuka za prevenciju jesenskih alergija:
– zatvaranje prozora tijekom dana kada su koncentracije peludi visoke
– korištenje HEPA filtera za pročišćavanje zraka
– redovito tuširanje i mijenjanje odjeće nakon boravka vani
– redovito prozračivanje prostora i čišćenje
– smanjenje vlage u kućanstvu
– osnaživanje imuniteta
Iako jesenske alergije mogu biti neugodne, pravilnom kombinacijom lijekova, preventivnih mjera i konzultacija s liječnikom, simptomi se mogu značajno ublažiti, što omogućava bolju kvalitetu života tijekom jesenskih mjeseci.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!