Evo što sve stres može učiniti organizmu i kako si pomoći

Pexels

Kad stres potraje dulje vrijeme, bez odmora i opuštanja, raste rizik od niza zdravstvenih problema, pa i razvoja ozbiljnih bolesti - pogledajte što je sve ugroženo i kako se zaštititi.

Većina nas svakodnevno je suočena sa stresom, koji ponekad može djelovati poticajno, tako da nas ‘potjera’ da riješimo probleme i prevladamo izazove, no ako traje predugo, bez predaha i opuštanja, stres može dovesti do niza problema u organizmu, navodi 24sata.

Stresna situacija tjera organizam da proizvodi veće količine kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji potiču veći broj otkucaja srca, povišenu pripravnost mišića, znojenje i veću budnost, ali s vremenom može dovesti do glavobolje i problema sa želucem, nervoze, povišenog šećera u krvi, problema s kožom, astme, artritisa, depresije, sve do anksioznosti te povišenoga krvnog tlaka.

Upravo su krvožilne bolesti krive za čak 49,6 posto smrti u Hrvatskoj.

Povećan rizik od oboljevanja

I drugi uzroci bolesti srca povezani su sa stresom – zbog stalne napetosti ljudi jedu previše soli i šećera, što dodatno povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Kao reakcija na stres slabi imunitet, što uzrokuje i dugotrajne prehlade, a često i herpes.

Sa stresom se povezuju i neke vrste raka, kao i neke autoimune bolesti (npr., reumatoidni artritis i multipla skleroza). Suprotno vjerovanju, alkohol ili cigarete ne olakšavaju stresne situacije, nego trajno drže tijelo u stresnom stanju i tako izazivaju još više problema.

Čak 43 posto odraslih osoba pati od nekih štetnih posljedica na zdravlje zbog stresa, a čak 75 do 90 posto ljudi koji dolaze liječnicima opće prakse na pregled idu zbog bolesti i tegoba povezanih sa stresom, prenosi zdravstveni portal webMD.

Izvor stresa

Provjerite je li izvor stresa u vama ili su to neke vanjske okolnosti. Ako je izvor stresa u vama, razmislite možete li promijeniti nešto u načinu razmišljanja ili ponašanja. Razgovarajte sami sa sobom. Otpustite negativne misli i krenite dalje.

Isključite se

Nije važno kakvo je vrijeme, osim možda ako pada tugaljiva kiša. Koncentrirajte se na okolinu: primijetite drveće, nebo, oblik oblaka na nebu, smjer kojim putuju.

Ako je sunčano,’upijajte’ sunce i osjetite zrake kako vas griju, ako je kiša, koncentrirajte se na zvuk rominjanja po kišobranu ili kabanici, osjetite kapi na rukama i licu. Jednostavno se isključite.

Pet metoda za rješavanje stresa

Postoji pet metoda kojima se možete boriti protiv stresa, kaže psiholog dr. Frank Lawlis, nekada česti gost u emisijama Dr. Phila. Najvažnije je prekinuti stresne misli, u čemu pomažu tehnike disanja i odluka o – odbacivanju stresa koji ste si sami natovarili.

“Prođite kroz dnevni raspored ili stresnu situaciju i zapitajte se koliko je to uopće važno. Postoje stvari koje lako možemo odbaciti kao nevažne”, pojasnio je dr. Lawlis.

Treća je tehnika rad na pozitivnom razmišljanju i podizanju energije. Jedan od načina za to je redovito vježbanje, ali i barem pola sata opuštanja na dan. Uzmite si vremena da vježbate novo “ja”, tj. novi način razmišljanja te da proslavite kad se uspijete izboriti protiv stresa.

Imajte na umu da svatko različito reagira na stres i da kod svakog sve metode neće djelovati isto. Netko se, primjerice, opušta trčeći, a nekom ono izaziva još više stresa.

Vježbe opuštanja

Potaknite parasimpatički živčani sustav dubokim disanjem. Pokušajte disati iz dijafragme i upotrebljavajte obje nosnice. Zamislite da udišete “dobar” ili “čist” zrak, a izbacujete u izdahu sve otrove i loše misli iz tijela. Vizualizirajte izbacivanje lošeg daha.

Riješite se loših misli

Cilj progresivne relaksacije koju je razvio dr. Edmund Jacobson je naučiti postupno opustiti tijelo. Krenite od dlanova, ruku, ramena, zatiljka, vrata, lica, leđa, trbuha, nogu, stopala i stražnjice. Napinjite i opuštajte mišiće točno tim redoslijedom. Tako ćete “prisiliti” organizam da se smiri.

Utjecaj stresa

Slijedi lista nekih u nizu problema s kojima osoba može biti suočena ako je konstantno izložena stresu:

česte glavobolje i stiskanje vilice ili bol
škripanje i škrgutanje zubima
mucanje i zastajkivanje u govoru
drhtanje tijela, drhtanje usana, ruku

bol u vratu, leđima i grčenje mišića
lagana ošamućenost, slabost, vrtoglavica
zujanje u ušima ili drugi nepostojeći zvukovi
često crvenjenje i prekomjerno znojenje

hladne ruke ili znojni dlanovi
suha usta i problemi s gutanjem
česte prehlade, herpes i infekcije
česti osipi i neobjašnjivi svrbež

jači i češći napadaji alergije
žgaravica, bolovi u trbuhu, mučnina
pretjerano podrigivanje, nadutost i vjetrovi

Kako stres napada organizam?

Živčani sustav

Kad ste pod stresom, psihički ili fizički, tijelo iznenada preusmjerava energiju protiv njega. Luče se adrenalin i kortizol, od kojih srce brže tuče, povećava se krvni tlak te raste razina glukoze u krvi.

Mišići i kosti

Kad ste napeti i pod stresom, mišići u tijelu se stežu. Ako kontrakcija mišića potraje neko vrijeme, može izazvati tenzijske glavobolje, migrene te razne mišićno-koštane probleme.

Dišni sustav

Pod stresom ljudi često zanemaruju pravilno disanje te dišu teže, brže i pliće, najčešće gornjim dijelom pluća, ili čak hiperventiliraju. To kod nekih ljudi može dovesti do napadaja panike.

Srce i žile

Akutni ili trenutačni stres povećava broj otkucaja srca te su kontrakcije srčanih mišića jače. Česte epizode ovog stresa mogu izazvati upale u koronarnim arterijama, što može voditi srčanom udaru.

Žlijezde

Kad je tijelo pod stresom, mozak šalje signale iz hipotalamusa potičući lučenje kortizola i adrenalina, koji se često nazivaju hormonima stresa. A kad se oni otpuštaju, jetra proizvodi više glukoze.

Probavni sustav

Zbog stresa jedete više ili manje nego obično. Ako jedete više ili više pušite te pijete alkohol, možete patiti od žgaravice ili vraćanja kiseline u jednjak. Ozbiljan stres može izazvati i povraćanje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.