U Srbiji su potvrđeni prvi slučajevi oboljenja оd grоznicе Zаpаdnоg Nilа i trenutno je dvoje zaraženih, priopćio je Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Groznica Zapadnog Nila je infektivna bolest iz grupe zoonoza, virusne etiologije koja se na ljude i životinje prenosi ubodom zaraženog komarca.
Virus Zapadnog Nila prvi put je izoliran i identificiran 1937. godine u Ugandi.
Nakon otkrivanja virus se proširio s Afričkog kontinenta na Bliski istok, dijelove Azije i Australije, središnju i istočnu Europu i Mediteran. Danas je ovaj virus najrasprostranjeniji arbovirus na svijetu.
Cirkulacija virusa Zapadnog Nila je prisutna na Europskom kontinentu od 60-tih godina prošlog stoljeća, ali se povećanje broja oboljelih ljudi bilježi u posljednjih 20 godina i predviđa se porast u budućnosti.
Faktori koji su doprinijeli ovakvoj epidemiološkoj situaciji su klimatske promjene, intenzivan međunarodni promet, širenje uzročnika i vektora na nova geografska područja, češće izlaganje ljudi divljim životinjama i insektima, promjene u mikroorganizmima (otpornost na antimikrobne lijekove, porast virulencije).
Bazen zaraze
Primarni bazen zaraze su različite vrste ptica (gavrani, vrane, svrake, čavke i dr.) kod kojih je infekcija najčešće asimptomatska (bez simptoma bolesti).
U endemskim krajevima virus se održava između ptica koje su zaražene i komaraca koji se hrane krvlju ptica.
Prijenosnik
Glavni prijenosnik groznice Zapadnog Nila je komarac iz roda Culex, ali i komarci drugih rodova kao što su: Aedes, aegypti, Aedes albopictus, Anopheles podložni su zarazi.
Dosad je virus Zapadnog Nila izoliran kod 43 vrste komaraca. Komarci se zaraze prilikom sisanja krvi zaraženog domaćina. Inficirani komarci doživotno prenose uzročnika.
Način prenošenja
Prenošenje infekcije na ljude i druge životinje najčešće nastaje ubodom zaraženog komarca. Komarci se zaraze prilikom sisanja krvi zaraženih ptica.
U rijetkim slučajevima infekcija se može prenijeti putem transfuzije zaražene krvi, transplantacijom tkiva i organa ili s majke na dijete (transplacentarno i tijekom dojenja).
Virus Zapadnog Nila se ne prenosi među ljudima putem kontakta.
Period inkubacije
Simptomi bolesti nastaju 3 do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.
Klinička slika
Kod oko 80 posto zaraženih osoba infekcija je asimptomatska.
Oko 20 posto zaraženih osoba ima blagu kliničku sliku u vidu groznice, glavobolje, mučnine, povraćanja, a rjeđe se javlja oticanje limfnih žlijezdi ili pojava osipa na koži prsa, leđa ili trbuha.
Spomenuti simptomi prolaze u roku nekoliko dana, a u rijetkim slučajevima mogu trajati i više tjedana.
Kod jednog oboljelog na 150 zaraženih dolazi do razvoja teške kliničke slike sa znakovima upale mozga (encefalitis) ili meningitisa, odnosno neuroinvazivnog oblika bolesti.
Tada u kliničkoj slici, osim groznice i glavobolje, dolazi do pojave ukočenosti vrata, stupora, dezorjentacije, kome, tremora, konvulzija, mišićne slabosti i paralize.
Ovi simptomi mogu trajati nekoliko tjedana, s mogućim trajnim neurološkim oštećenjima.
Osjetljivost i otpornost
Osjetljivost na infekciju je opća, ali osobe starosti preko 50 godina imaju veći rizik za nastanak neuroinvazivnog oblika bolesti. Infekcija dovodi do stvaranja imuniteta.
Laboratorijska dijagnostika
Dijagnoza bolesti labaratorijski se potvrđuje na osnovu prisustva IgM antitijela na virus Zapadnog Nila u serumu i cerebrospinalnoj tečnosti.
Liječenje
Nema posebne terapije protiv groznice Zapadnog Nila. Bolest obično završava potpunim oporavkom nakon nekoliko tjedana ili mjeseci. U slučaju teže kliničke slike, oboljeli se hospitaliziraju.
Opće mjere prevencije
– Najefikasniji način prevencije je spriječiti ubod komarca.
– Izbjegavati izlaganje komarcima u vrijeme njihove najveće aktivnosti, u sumrak i zoru.
– Izbjegavati područja s velikim brojem insekata (šume, močvare i dr.).
– Prilikom boravka u prirodi i na otvorenom koristiti sredstva (repelente) koja odbijaju insekte, na otkrivenim dijelovima tijela.
– Nositi odjeću koja pokriva ruke i noge.
– U cilju smanjenja broja komaraca u zatvorenom prostoru koristiti zaštitne mreže na prozorima i zaštitna sredstva (preparate) u vidu tableta, tekućina i slično.
– Smanjenje broja komaraca na otvorenom, gdje se radi, igra ili boravi, postiže se isušivanjem izvora stajaće vode koja je potrebna za sve faze razvoja komaraca i eliminiranjem mjesta na koja se sklanjaju komarci. Na taj način smanjuje se broj mjesta na koja komarci mogu položiti svoja jaja.
– Najmanje jednom tjedno treba isprazniti vodu iz posuda za cvijeće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, kanti, limenki, ukrasnih bazena i dr.
– Maknite stare gume i druge predmete u kojima se može nakupiti stajaća voda.
– Provođenje sistematskog suzbijanja larvi i odraslih formi komaraca od strane ovlaštenih stručnih službi.
Specifične mjere prevencije
Cjepivo protiv groznice Zapadnog Nila za primjenu kod ljudi ne postoji, ali su ispitivanja u tijeku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!