Petak, 29. srpnja, bio je najkraći dan na Zemlji od '60-tih godina prošlog stoljeća. To bi moglo dovesti do problema sa softverom koji se oslanja na točno vrijeme, a koji je sveprisutan.

Zemlja je nedavno obavila punu rotaciju brže no ikad dosad otkad se vrše takva mjerenja. Zbog toga što je ponoć došla 1,59 milisekundi brže nego inače moglo bi se dogoditi da će po prvi put ikad satovi diljem svijeta biti pomaknuti prema naprijed.

Petak, 29. srpnja, bio je najkraći dan na Zemlji od ’60-tih godina prošlog stoljeća, kada su znanstvenici počeli mjeriti rotaciju matičnog nam planeta uz pomoć visoko preciznih atomskih satova, piše tportal.

Općenito govoreći, Zemlja se jednom okrene oko svoje osi svakih 24 sata. Ta rotacija čini jedan dan, čiji su ciklusi izlazaka i zalazaka Sunca oblikovali obrasce za život milijardama godina.

Zadnjih nekoliko godina oboreno je više rekorda kad je riječ o brzini rotacije Zemlje. Tijekom 2020. godine Zemlja je zabilježila 28 najkraćih dana u zadnih 50 godina. Najkraći među njima bio je 19. srpnja te godine, koji je srezao 1,47 milisekundi od 86.400 sekundi, koliko ih ima u danu.

No, 26. srpnja ove godine skraćenje se popelo na 1,5 milisekundi.

Brojni mogući razlozi ubrzavanja

U usporedbi s ranim razdobljem njene povijesti, Zemlja se trenutno vrti sporije nego ranije. Prije 1,4 milijarde godina dan je trajao nešto kraće od 19 sati. Dani su se od tada produljivali, otprilike za 74 tisućiti dio sekunde svake godine. Za to je uglavnom bio odgovoran Mjesec, čija gravitacija postupno usporava brzinu rotacije.

Iako Zemlja usporava gledano dugoročno, kratkoročno slika nije tako jasna. Naime, puno je toga što utječe na brzinu Zemljine rotacije.

Zemlja u sebi sadrži otopljenu jezgru. Na površini ima kontinente koji se pomiču, oceane koji bujaju i glečer ekoji nestaju. Cijeli planet omotan je tankim pokrovom plinova i klima se dok se vrti oko svoje osi.

Čak i jači vjetrovi iz razdoblja El Nina mogu usporiti rotaciju za djelić milisekunde, dok ju zemljotresi mogu produljiti.

Kako uskladiti satove?

Kako bi svjetske satove držala usklađenima, Međunarodna telekomunikacijska unija (specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda) uvela je dodavanje po sekunde tu i tamo tijekom lipnja i prosinca.

Za to je zadužena Međunarodna služba za rotaciju i referentne sustave Zemlje, koja svjetske vlade mora o eventualnom dodavanju ili oduzimanju sekunde obavijestiti šest mjeseci unaprijed.

Dosad je ukupno dodano 27 takvih prijestupnih sekundi. Prvi put su to učinili 1972. godine, a zadnji put je to bilo potrebno 2016.

Iduća prilika bit će u prosincu ove godine, ali čini se kako će ubrzana rotacija Zemlje sama riješiti taj problem. To bi bilo poželjno jer se već mogu čuti upozorenja kako bi negativna prijestupna sekunda mogla imati nezgodne posljedice po softver koji se oslanja na točno vrijeme.

Naime, većina tehnoloških sustava podrazumijeva kako se vrijeme konstantno kreće prema naprijed. Prilagodba u suprotnom smjeru mogla bi dovesti do problema u funkcioniranju, pa i raspada pojedinih sustava.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.