Gost u Novom danu bio je ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.
Prva analiza proračuna. Je li ovo reformski dugo najavljivan proračun promjena ili zaokreta kako su ga nazivali?
VEZANE VIJESTI
U svakom slučaju vidimo određeni napredak, pogotovo kad govorimo o veličini proračunskog manjka. I dalje nema značajnijeg odmaka u odnosu na dosadašnju fiskalnu politiku koja se provodila. Smanjenje javne potrošnje se bazira na smanjenju materijalnih rashoda i subvencija. Dubinske promjene u dubinskoj strukturi nisu zabilježene. Možemo reći da će nas ovaj proračun, ukoliko se on ispuni, pribiližiti zahtjevima koje pred nas postavlja Europska komisija, međutim, i dalje je moguće očekivati rast javnoga duga, kao i činjenicu da teško da ovakav proračun može dati nekakav impuls bržem gospodarskom rastu.
Je li za vas iznenađenje što su rashodi veći 2,4 milijarde nego u prošlom proračunu?
To je u biti i dijelom zato što je nešto širi obuhvat države u ovom proračunu nego što je to bilo lani i to se povećanje rashoda može pripisivati tome. Činjenica je da se većina ušteda ostvarila na materijalnim rashodima i subvencijama. Moramo biti svjesni da postoje i brojni rizici, posebno što se tiče obveza prema zaposlenih u javnoj upravi, koji bi mogli povećati određene stavke. Moramo u nastavku godine vidjeti koliko će se razvijati ova razina rashoda.
HUP je izjavila da nije zadovoljna proračunom. Reakcije Sindikata se još očekuju. Tko će i može li netko biti zadovoljan ovim proračunom?
Teško da možemo biti zadovoljni, pogotovo uvjetima kad moramo smanjiti javnu potrošnju. Ipak, trebamo težiti promjeni u fiskalnoj politici, koja se detektirala kao najveći problem gospodarstva Ne vidimo da ovaj proračun nudi dubinske strukturne reforme. Malo se vidi promjene ili sklonosti promjenama u javnoj upravi ne samo radi financijske uštede, nego i za poticanje rasta. Smanjenjem proračunskog manjka trebali bismo ohrabriti investitore i potaknuti ulaganja. Vlada je odlučila kontroliranom i ograničenom fiskalnom prilagodbom ostvarivati ciljeve koji su pred njom. Očekivane su dublje reforme, one se još ne vide iz ovoga proračuna.
Hoće li BDP i dalje rasti stopom iznad 2 posto?
Očekujemo da bi mogli zabilježiti rast gospodarstva i u zadnjem kvartalu 2015. godine. Nešto smo oprezniji kad je u pitanju procjena gospodarskoga rasta za 2016. godini. Rast osobne potrošnje prošle godine bio je potaknut jednokratnim mjerama, ali očekujemo negativne posljedice na gospodarsku aktivnost zbog produženog nefunkcioniranja državne administracije nakon izbora, odnosno činjenice da je bilo potrebno duže vrijeme da se formira Vlada. To bi sve moglo imati utjecaj na rezultate gospodarstva.
Očekujete li promjene u tečajnoj politici?
Tu ne očekujemo promjenu. Hrvatska je malo gospodarstvo, koje ima svoje probleme. Visoka je inozemna zaduženost svih sektora, i poduzeća i građana.
Kad govorimo o kreditnom zaduženju građana, očekujete li da će vlada i dalje rješavati problem švicarskog franka, može li on eksplodirati, hoće li biti promjena i u euru i na međunarodnom tržištu?
Ono što znamo da od uspostavljanja kune imamo vrlo čvrst stabilan tečaj kune i eura. Ne vidimo značajnije rizike. Ne vidimo da će se to promijeniti, pogotovo zato što se HNB dokazao u očuvanju stabilnosti kune. HNB ima dovoljno instrumenata za provoditi tu politiku i ne postoje značajniji rizici u odnosu kune i eura. Moramo promatrati u svjetlu ovoga što se događa na globalnoj razini da je teret poticanja gospodarskoga rasta uglavnom na središnjim bankama. U skladu s tim da hrvatsko gospodarstvo bilježi deflaciju, odnosu na pad cijena, ali i činjenicu da je valuta pojačala, HNB je počeo provoditi politiku ojačanja kune na tržištu i stabilnosti kunskih kredita. Značajnijoj eurizaciji hrvatskoga financijskog sustava u prilog govori i činjenica da većina građana štednje ima upravo u eurima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
