Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo ostvariti porast od 1,5 posto, a u 2017. od 1,7 posto, dok je snažniji rast ograničen nedostatkom prostora za politike uzrokovan visokim fiskalnim deficitom i javnim dugom, procjenjuju analitičari UniCredita u publikaciji "CEE Quarterly", čiji su zaključci objavljeni u petak.
Analitičari UniCredita ističu da su, unatoč nedavnim turbulentnim zbivanjima na globalnim financijskim tržištima, srednja i istočna Europa imale dobar početak 2016. godine, karakteriziran ubrzanjem gospodarske aktivnosti i otpornošću financijskih tržišta.
“S obzirom na očekivani održani rast u eurozoni, novu rundu kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke i suzdržani stav američke središnje banke, ove bi se godine rast trebao proširiti na sve zemlje srednje i istočne Europe te se sličnim tempom nastaviti i u 2017. godini”, navode, dodajući kako će rast BDP-a u toj regiji “najvećim dijelom biti pogonjen kontinuiranim oporavkom domaće potražnje”.
PROČITAJTE JOŠ
Uz naglasak da je u zemljama regije koje su članice Europske unije realni BDP prošle godine rastao najbrže od početka globalne financijske krize, a čini se da je na dobrom putu da takav rezultat ponovi i u 2016. godini, analitičari UniCredita ističu da se u okolnostima znatnih turbulentnih zbivanja na financijskim tržištima na početku ove godine ova regija “ističe kao otok stabilnosti, gdje je pad ekonomske aktivnosti ograničen, a oporavak brz”.
U svojim prognozama za regiju za 2017., pak, očekuju možda nešto niži rast, jer će izvoz oslabiti uslijed slabije potražnje u eurozoni i jačeg eura, koji će negativno utjecati na konkurentnost u usporedbi s trećim zemljama. S druge strane, ističu, korištenje EU fondova opet bi trebalo porasti, što će kompenzirati većinu negativnog utjecaja neto izvoza.
“Važna razlika u 2017. godini bit će ograničeniji prostor za politike jer će više globalne kamatne stope prisiliti zemlje regije na monetarno stezanje, a brojne zemlje suočit će se s potrebom fiskalne prilagodbe kako bi izbjegle prekoračenje granice fiskalnog deficita od 3 posto BDP-a”, kažu iz UniCredita.
