Najviše je poskupjelo zdravstvo, a pojeftinila odjeća

Ekonomija 18. kol 201609:03 > 09:13
Ilustracija

Na godišnjoj su razini najviše porasle cijene zdravlja, za 2,7 posto, a cijene odjeće i obuće pale su za 2,7 posto.

Prema posljednjim podacima DZS-a,  u srpnju je stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, uz blago usporavanje pada, bila na razini od -1,5% (u odnosu na godišnji pad od 1,6% u lipnju). Time je, sa sporadičnim prekidima, nastavljen trend koji traje od veljače 2014. godine,  navode u svojoj analizi RBA analitičari.

Pad cijena na godišnjoj razini potaknut je padom u kategoriji prijevoza (6,6%) koji je podržan padom cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (11,3%). Dodatno, negativan doprinos kretanju cijena došao je i od nižih cijena odjeće i obuće uz godišnji pad cijena od 2,7%. Pad cijena bilježi i kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (2,5%) potaknuta padom cijena plina od 19,1%. Nadalje, kategorije komunikacija i rekreacije i kulture također su zabilježile blagi godišnji pad dok je snažniji pad cijena zaustavljen godišnjim rastom cijena u kategoriji zdravstva (2,7%) te restorana i hotela (2,4%).

Na mjesečnoj je razini također zabilježen pad potrošačkih cijena od 0,7% pri čemu je najveći doprinos padu cijena došao iz kategorije odjeće i obuće, u kojoj su, kao posljedica sezonskih sniženja cijene u srpnju bile u prosjeku 11,3% niže u odnosu na lipanj.

Cijene padaju treću godinu zaredom

U razdoblju od siječnja do srpnja prosječne cijene niže su za 1,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promatrajući indekse potrošačkih cijena po posebnim skupinama, vidljivo je kako je pad cijena u promatranom razdoblju prvenstveno generiran padom cijena u kategoriji dobara (-2,0% na godišnjoj razini) dok cijene usluga stagniraju. Nadalje, pad cijena u promatranom razdoblju najvećim je dijelom posljedica pada u kategoriji energije (-6,9%).

Pad potrošačkih cijena prisutan već treću godinu za redom dodatno se produbio zahvaljujući i smanjenju administrativnih cijena plina na samom početku drugog tromjesečja. Očekivani prosječni godišnji pad potrošačkih cijena iznosi 1 posto na razini cijele godine. Pritom nema straha od deflacijske spirale već pad cijena djeluje pozitivno na potrošnju kroz rasterećenje osobnog dohotka. Naime glavni generator negativnih stopa i dalje je energija čiji se tek postupni oporavak očekuje prema kraju godine, ali nakon oporavka cijena (nafte) na svjetskim robnim tržištima, novi se u RBA analizi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.