O pitanju infrastrukture za širokopojasni internet u Novom danu razgovarali smo s Đurom Luburom, sudskim vještakom za telekomunikacije.
Odgovarao je na pitanje zašto je optička infrastruktura i političko pitanje, budući da se o njoj ovoga tjedna raspravljalo i u Saboru.
“Priča se na pogrešan način”, kaže na početku Lubura. Po njemu je priča o Teni Mišetić, koja je prijavljena povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa zato što su joj roditelji zaposleni u Hrvatskom telekomu, pucanj u prazno. Ona je u ured nekadašnjeg eurozastupnika Andreja Plenkovića “došla puno prije nego se znalo da će biti premijer”, ističe on. Ipak, političko je pitanje, jer “svi akteri imaju različite interese”, koji su legitimni.
“HT želi zadržati što manja ulaganja, što veće prihode, što veći profit svojim vlasnicima i udio na tržištu što dulje; svi koji to kritiziraju na njihovom bi mjestu radili isto. Savezna Republjika Njemačka ima značajan udio u HT-u i imaju interes da se dogodi ono što je interes HT-a, a to je da nema konkurencije i da ostvaruju što veće prihode. Vlada RH i premijer imaju apsolutno jasan cilj osiguravanja tržišnog natjecanja, zatim osiguravanje balansa da ne štete privatnim kompanijama, jer nije zadaća države biti im konkurent. Zato se razgovara o gradnji svjetlovodne infrastrukture ondje gdje ne postoji korporativni interes. Dopustite da svaka država najpametnije iskoristi vlastita sredstva koja su joj na raspolaganju, pa i ona na koja ima pravo iz EU”, objašnjava Lubura.
Na pitanje kakva je trenutačno situacija općenito s optičkom infrastrukturom i čime raspolaže HT, daje odgovor na pitanje što bi značila nova mreža i kako se HT ponaša prema konkurentima.
VEZANE VIJESTI
“Agregacijska, optička mreža je ona između naselja. Recimo da su tu autoceste. Na prvi pogled logično zvuči HT-ova primjedba da je glupo graditi drugu, paralelnu ‘autocestu’, npr. do Gospića. Oni su tu puno uložili i u najvećem dijelu naselja imaju svoju mrežu. To je činjenica. No, što je problem? Oni dozvoljavaju da na toj njihovoj ‘autocesti’ prometuju samo njihovi autobusi i automobili, a svi drugi mogu zakupiti mjesto u tom autobusu po cijeni koja takva da ograničava razvoj”, kaže Lubura.
“Prirodno je da netko tko drži 80 posto udjela u fiksnim komunikacijama to želi i zadržati, to je logično. No, zadaća države i regulatora je da svim operatorima omogući pod jedankim uvjetima izgradnju svoje infrastrukture. Ako nema tržišnog natjecanja, zašto bi tu itko ulagao? Na ulaganje nekoga možete prisiliti jedino tržišnim natjecanjem”, kazao je. Za primjer zdrave konkurencije navodi mobilnu telefoniju.
“Kada je na tržište došao treći operator – cijene su toliko pale, da danas građani i tvrtke štede između 3 i 5 milijuna dnevno. U fiksnim telekomunikacijama – i tu primarno mislim na internet, ne telefoniju – situacija je takva da HT drži 80 posto tržišta i mi nakon 11 godina liberalizacije smo nažalost skoro na samom početku. Vlada bi kroz agregacijsku mrežu trebala omogućiti da tamo gdje infrastrukture nema drugi operatori naprave pristupnu mrežu, do svakog korisnika”, kazao je Lubura.
Da bi izgradnja te mreže mogla postati prioritet državne administracije tvrdi je zastupnik Mosta Nikola Grmoja, a on čak naglašava da je to strateški i sigurnosni interes. Lubura je upitan slaže li se s tim.
“Strateško pitanje apsolutno jest, upravo zbog tržišnog natjecanja. Komunikacije su izuzetno važne i one su temelj razvoja društva. Moj sin neće živjeti tamo gdje nema dobrog pristupa internetu, mladi će iseljavati. Neće ostati tamo gdje se ne mogu koristiti modernom tehnologijom. S druge strane, vlasništvo nije pitanje nacionalnog interesa, jer potpuno je svejedno tko drži infrakturu – sigurnost ovisi o uslugama koje se grade na toj infrstrukturi”, kazao je Lubura, dodajući da mu se čini da zastupnik Mosta nije informiran po tom pitanju.
Koliko je to važno za kontrolu i sigurnost protoka informacija, da država ima taj segment pod kontrolom? Ako država nema optiku kao svoj resurs, postoji li tu opasnost od zlouporabe u sektoru telekomunikacija?
Na pitaje kolike su šanse da država glavnu mrežu optičke infrastrukture za brzi internet gradi uz financiranje iz fondova EU, kaže da već godinama država u suradnji s Europskom komisijom razvija program za gradnju agregegatne svjetlosne infrastrukture.
“On je u završnoj fazi. Svi operatori pa i HT su imali prilike sudjelovati i to je sad završeno. Došli smo do kraja i ne vidim zašto Hrvatska ne bi dobila te novce, 86 milijuna eura. Oni su odobreni, pitanje je kako to napraviti”, kazao je. HT je imao drugi koncept. Država je htjela dati svima da se koristi mreža po principu “pustimo i druge prijevoznike da voze po autocesti”, a HT je htio iznajmljivati konkurentima.
“HT nije pristao na taj koncept, već su preko odvjetnika vršili pritisak na EK, ali hvala im, jer oni su važan partner i svojim primjedbama su pomogli da projekt bude još bolji”, kaže Lubura.
Na pitanje kolike su šanse da do 2020. Hrvati više ne surfaju sporo i skupo u svim dijelovima države, kaže da je to moguće.
“Da, osim izgradnje ove agregatne infrastrukture, usvojen je i projekt razvoja pristupne mreže, pa svi operatotri mogu u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave mogu dobiti značajna sredstva – odobreno je 117 milijuna eura iz strukturnih fondova – i graditi mrežu po svim naseljima gdje ne postoji mreža i gdje ne postoji komercijalni interes. Dosta ćemo se približiti tome da ćemo imati internet ‘u svakom selu’; cilj je do 2020. da barem 80 posto naselja bude spojena na internet brzine 30 Mb ili više”, kazao je.
Komentirao je i promjene koje donosi ukidanje roaminga 15. srpnja iduće godine. Bili smo ozbiljna izvoznica telekom usluga, ističe on.
“Tu će biti problem, jer Hrvatskoj nije interes da se ukine naknada za roaming, kao što ne bi bilo ni jednoj državi gdje puno više turista dolazi nego što naših ljudi ide vani. Na tim prihodima od stranaca je i građena infrastruktura na otocima gdje van sezone živi 200 ljudi. Pitanje je što će se dogoditi u budućnosti kad operatori neće imati interesa ulagati u infrastrukturu mjestima koja žive nekoliko mjeseci godišnje”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.