Vrijeme jeftinog novca bliži se svome kraju. Naime, američki FED ima u planu ubrzati podizanje ključnih kamata sa sadašnjih 0.75 posto na dva posto do kraja ove godine. Tim će stopama krenuti i Europa, gdje će cijene novca također rasti, iako ne toliko brzo kao u SAD-u.

FED, američka središnja banka, već bi ovog tjedna trebala podići kamate za 0.25 postotnih bodova, koliko ih je već povećala krajem 2016. Iako Europska središnja banka, čija je ključna kamata na nuli, ove godine ne planira dizati kamate, dogodine će vjerojatno morati početi s tom praksom.

Kako će se podizanje cijene novca odraziti na Hrvatsku ovisi o samoj državi – provede li reforme i konsolidira javne financije, onda bi joj premija rizika mogla pasti, pa kamate ne bi trebale znatno rasti, no ne dogodi li se to, kamate će rasti, objasnili su ekonomisti za Slobodnu Dalmaciju.

Gospodarstvu i građanima koji imaju promjenjive kamate, privezane uz Euribor, europsku referentnu kamatnu stopu, koja je trenutno na negativnih 0.24 posto, kamata na kredite porast će koliko i ta europska referentna kamatna stopa. Na primjer, početkom 2008. šestomjesečni Euribor je bio 4.7 posto, početkom 2009. bio je 2.9 posto, da bi potom tonuo sve dublje i dublje. Prošlu godinu Euribor je započeo s minusom od 0.04 posto, a 2017. s minusom od 0.22 posto.

Oni koji otplaćuju stambeni kredit vezan uz valutnu klauzlu u eurima s fiksnim kamatama ne trebaju se bojati, no oni s s promjenjivim kamatama koje su privezane uz Euribor imaju razloga za strah.

Onaj tko sada ima promjenjivih 4.10 posto kamata na stameni kredit od 70.000 eura na rok od 20 godina, trenutno otplaćuje 425 eura rate, odnosno 3157 kuna. Ukoliko Euribor bude 0.5 posto, kamata će tim građanima biti 4.85 posto, dok će mjesečna rata biti 456 eura, odnosno 3387 kuna.

Ako Euribor bude jedan posto, onda će i kamata iznositi 5.35 posto, što znači mjesečnu ratu od 475.61 euro, ili 3532 kune, odnosno 375 kuna više no trenutačno.

Ukoliko pak Euribor bude jedan posto, kamata će iznositi 5.35 posto, a to znači mjesečnu ratu od 475.61 euro, odnosno 3532 kune – 375 kuna više nego trenutno.

Dva posto Euribora znači ratu od 515.74 eura (3830 kuna), što je 673 kune više nego danas, a s tri posto Euribora kredit od 70.000 eura poskupljuje na 557.50 eura, odnosno 4140 kuna mjesečno. To je skok od gotovo tisuću kuna, odnosno točno 983 kune, u odnosu na današnje razine.

Ekonomski analitičari smatraju kako su šanse da se ove procjene i računice obistine 50:50.

‘U zadnjih desetak godina kamatne stope su bile iznimno niske, kamate u razvijenom dijelu svijeta su među najnižima u proteklih sto godina. Prosječne kamatne stope s početka prošlog stoljeća bile su oko tri posto na kredite i 1,5 posto na štednju, tako da možemo reći da se vraćamo prema tim razinama. Kako Europa ide k stvaranju bankarske unije kojom bi se nastojali nivelirati uvjeti financiranja, a planira također i veliki projekt Fonda osiguranja depozita za razini EU-a, za očekivati je da će kamatni i tržišni rizici biti niži. Očekujem umjereni rast kamatnih stopa u idućem razdoblju od pet do 10 godina. Visokozadužene zemlje kakva je i Hrvatska osjetit će to snažnije’, objasnio je dr. Damir Novotny te naglašava kako trebamo računati i na visoku premiju rizika koja je sadržana u maržama na kamate. Ista bi se trebala smanjivati ako Vlada odradi svoj posao oko sređivanja javnih financija i reformi.

Kredit s promjenjivim kamatama vezanima uz Euribor će poskupjeti, no ne zna se hoće li to biti puno ili malo. Ukoliko državni sektor ne pogorša situaciju i Vlada odradi svoj posao, premije će padati pa kamate neće rasti značajnije. Kako bi to bilo tkao, Vlada bi trebala obaviti posao restrukturiranja javnih financija te da se ne zadužuje bjesomučno, smatra ekonomist.

‘Ako se to ne dogodi, jer država inače nije sklona velikim reformama, a rekao bih da su šanse za to pola-pola, onda neće padati ni premije rizika. Već ćemo u 2018. vidjeti u kojem ćemo smjeru ići’, istaknuo je Novotny.

Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić objasnio je kako nova američka administracija zaziva veću državnu potrošnju u uvjetima kada je tamošnje tržište rada blizu pune zaposlenosti, čime se javlja pritisak na rast plaća. Najavljuje se i porezna reforma koja bi trebala stimulirati domaću potrošnju pa su stoga pojačana očekivanja da će FED morati biti brži s podizanjem kamatnih stopa.

‘U Europi se za sada ne govori o povećanju kamata, krajem godine možemo očekivati naznake izlazne strategije za nekonvencionalne mjere monetarne politike. Tržište je ušlo u drukčiju fazu, svi se pripremaju na veće kamate na globalnoj razini. Za Hrvatsku je važno da ćemo u budućnosti biti fokusiraniji na zaduživanje na europskom tržištu, a ne na američkome. Mi smo 2015. i 2016. trebali potrošiti na duboke strukturne reforme u uvjetima povoljnog međunarodnog okruženja, a potrošili smo ih na politiku i izbore. Vrlo vjerojatno je ova godina posljednja s takvim povoljnim okružjem za provođenje složenih mjera za smanjivanje ranjivosti javnih financija i za povećanje rasta BDP-a. To bi se trebalo dogoditi nakon izbora’, objasnio je Šantić za Slobodnu te zaključio da ponašanje FED-a usmjerava globalno tržište.