Čak 72 posto studenata rijetko se ili nikada ne informira o financijama

Biznis 23. sij 201913:27 > 13:36
Izvor: Pixabay (ilustracija)

Čak 72 posto studenata u Hrvatskoj rijetko se ili nikada ne informira o temama vezanim za financije, pokazalo je istraživanje 'Jesu li mladi danas dovoljno financijski pismeni?', predstavljeno u srijedu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Anketno istraživanje proveo je tim znanstvenika s Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) pod vodstvom viceguvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Romana Šubića, koji je i sam docent na tom odjelu.

Cilj istraživanja, u kojem je sudjelovalo 1.731 studenata sa sedam hrvatskih sveučilišta, bio je utvrditi razinu i obrasce financijske pismenosti te sklonosti preuzimanju rizika među hrvatskim studentima.

Od ispitanih studenata, 49 posto se o temama o financijma informira rijetko, a njih 23 posto gotovo nikada, što predstavlja, kako je ustvrdio Ivan Balabanić s Odjela za sociologiju HKS-a, pomalo zabrinjavajuć podatak o tome da se čak 72 posto studenata ne informira o financijama.

Nadalje, 60 posto ispitanika pojam rizika poistovjećuje s nesigurnošću. Istraživanje pokazuje da studenti nisu skloni preuzimanju financijskog rizika, a 50 posto ih se može smatrati konzervativnima po pitanju ulaganja. 

Muški studenti su skloniji preuzimanju rizika, a studenti koji su pohađali srednju ekonomsku školu znatno prije i češće su spremni za ulazak u financijski rizik od ostalih kolega, a pokazuju i veće znanje. To pokazuje, pojašnjava Balabanić, da je obrazovanje važna determinanta.

Istraživanje pokazuje i da studenti u relativnoj većini ne znaju dovoljno o vremenskoj vrijednosti novca, inflaciji i diverzifikaciji rizika, a općenito, studenti imaju djelomično veće financijsko znanje od studentica.

Oko 62 posto studenata nije upoznato s pojmom financijske pismenosti, dok ih je 63 posto navelo da je zainteresirano za proširenje svog financijskog znanja.

Šubić je ustvrdio da financijska pismenost moguće i više košta od one osnovne pismenosti u smislu čitanja i pisanja, jer iz tog područja proizlaze velike životne odluke, ustvrdivši kako su mladi tu najranjivija skupina.

Navodi da svjetska istraživanja ukazuju da je tek 33 posto odraslih osoba diljem svijeta financijski pismeno. U Hrvatskoj je financijski pismeno 44 posto odraslih osoba, dok je europski prosjek 52 posto, pa stoga, ističe Šubić, postoji niz mogućnosti i prostora za napredak i povećanje razine financijske pismenosti u Hrvatskoj.

Guverner HNB-a Boris Vujčić ustvrdio je da je financijsku pismenost najlakše i najbolje povećavati školskim obrazovanjem. Kako je kazao, istraživanje koje su 2015. proveli HNB, Hanfa i Ministarstvo financija pokazalo je da upravo najmlađi ljudi financijski najosjetljiviji, odnosno najslabije obrazovani.

“Dakle, treba raditi prvenstveno u osnovnim i srednjim školama, osobne financije su jako važna stvar i one bi trebale biti u kurikulumu našeg obrazovanja, jer nitko ne može izbjeći donošenje osobnih financijskih odluka”, poručio je Vujčić.

Podsjetio je da je prošle godine oko 3.660 učenika iz 29 gradova u svrhu financijskog opismenjavanja prošlo kroz HNB, kao i više od 100 učitelja, koji su također prošli edukaciju iz osobnih financija. “To zasigurno pomaže, no bez široke baze koja može doći samo kroz škole, ne može se značajno poboljšati opće financijsko obrazovanje”, rekao je Vujčić.

Vujčić: Hrvatska eventualno može očekivati usporavanje gospodarskog rasta

Na pitanje novinara kada bi danas došlo do nove gospodarske krize, je li Hrvatska spremnija no što je to bila 2008. godine, Vujčić je odgovorio da je zemlja danas spremnija za krizu, prvenstveno zbog toga što u ovom trenutku ima dvostruki suficit – i na tekućem računu platne bilance, što znači da više izvozi no uvozi, i na fiskalnom računu.

Tu je i javni dug na putanji sigurnog pada, napominje Vujčić. Hrvatska eventualno može očekivati usporavanje gospodarskog rasta, no ne očekuje se recesija onakve snage iz 2009. godine, ustvrdio je guverner.

“Hrvatska ima zdraviji temelj ekonomije no što je tada bio. Tada se raslo prvenstveno na zaduživanju i osobnoj te državnoj, javnoj potrošnji, dok se danas rast postiže u uvjetima razduživanja”, rekao je Vujčić.