Većina ljudi u bogatim zemljama želi da imućni plaćaju više poreze, pokazalo je ispitivanje provedeno za Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje je također ukazalo na široku potporu izgradnji socijalne države u većini zemalja.

Na pitanje “treba li vlada više oporezivati bogate nego što to sada čini kako bi podržala siromašne” pozitivno je odgovorilo više od pola ispitanih u svim zemljama u kojima je provedeno ispitivanje, njih 21.

OECD nije pritom dao definiciju bogatstva.

Veći porezi za bogate pojavili su se kao političko pitanje u mnogim bogatim zemljama. Američki demokrati predlažu rast poreza a francuski žuti prsluci traže da bogati snose veće porezno opterećenje.

Potpora višim porezima za bogate je najviša u Portugalu i Grčkoj, zemljama koje su izašle iz godina ekonomske krize. U te dvije zemlje gotovo 80 posto ispitanih podupire tu mjeru, u usporedbi s prosječnih 68 posto, navodi OECD, organizacija sa sjedištem u Parizu.

Ispitivanje provedeno među 22.000 ljudi o socijalnim i ekonomskim rizicima također je otkrilo duboko nezadovoljstvo socijalnom politikom vlada, za koju mnogi kažu da je nedostatna.

U prosjeku samo 20 posto ispitanih kaže da mogu jednostavno dobiti javne beneficije u slučaju potrebe, dok 56 posto smatra da bi ih bio teško dobiti.

Ljudi su također zabrinuti vezano uz pristup kvalitetnoj i dugotrajnoj njezi za starije, a brine ih i stanovanje i zdravstvene usluge.

Ne samo da kažu da ne dobivaju pravedan udio za ono što su uplatili u sustav, nego i smatraju u svim zemljama osim Kanade, Danske, Norveške i Nizozemske da se njihove vlade ne obaziru na mišljenje građana.

“Ti su osjećaji rašireni na većinu socijalnih skupina, nisu ograničeni samo na one koji se smatraju ‘ostavljenima po strani””, navodi OECD u analizi rezultata ispitivanja.

Osjećaj nepravde čak je veći među visokoobrazovanima kućanstvima s velikim prihodima, dodaje se.

U svjetlu visoke razine nezadovoljstva, većina ljudi želi da njihove vlade učine više, i to u svim zemljama s izuzetkom Francuske i Danske čiji su sustavi socijalne skrbi najvelikodušniji na svijetu.

Većina ljudi kaže da bi glavni prioritet trebale biti bolje mirovine. Pedeset i četiri posto smatra da bi se tada osjećali ekonomski sigurnijima.

Zdravstvena skrb je na drugom mjestu s 48 posto, dok gotovo 37 posto želi beneficiju zajamčene osnovne plaće, koja je privukla međunarodni interes političkih kreatora, ali je još treba isprobati na nacionalnim razinama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram