Potražnja zakočila industriju eurozone i u svibnju, nazire se stabilizacija

Pixabay (ilustracija)

Slaba domaća i inozemna potražnja ponovo su zakočile aktivnosti u industriji eurozone u svibnju, pokazalo je u ponedjeljak mjesečno istraživanje londonske tvrtke Markit, signalizirajući ipak da je silazni trend možda dotaknuo dno.

Indeks menadžera nabave (PMI) u industriji eurozone bio je u svibnju gotovo nepromijenjen u odnosu na travanj, kliznuvši za 0,2 boda, na 47,7 bodova, potvrdila je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka prvu procjenu njegove vrijednosti.

Vrijednosti niže od 50 bodova iskazuju pad aktivnosti.

“Industrija eurozone ponovo je u svibnju bilježila pad aktivnosti, što upućuje na zaključak da će u drugom tromjesečju biti uteg za gospodarstvo u cjelini”, konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

Priljev novih narudžbi neto se smanjio osmi mjesec zaredom, ističu u Markitu, upozoravajući na pad kako domaće tako i inozemne potražnje za industrijskim proizvodima iz eurozone.

Industrijska je proizvodnja u svibnju pala četvrti mjesec zaredom a pad bilježe i nerealizirane stare narudžbe.

“Pad proizvodnje i nastavljeno značajno slabljenje priljeva novih narudžbi naglašavaju činjenicu da proizvodni sektor bilježi najlošije razdoblje od 2013. godine”, ističe Williamson.

“Kompanije štede, smanjuju potrošnju i zapošljavanje”, strahujući od daljnjeg slabljenja potražnje, dodaje.

Iako se silazni trend aktivnosti u industriji donekle stabilizirao u svibnju, trgovinski ratovi, posustajanje potražnje u automobilskom sektoru, brexit i geopolitička neizvjesnost u svijetu još bi uvijek mogli omesti proces postupne stabilizacije u proizvodnom sektoru, upozorava ekonomist Markita.

Među vodećim gospodarstvima eurozone najveći je pad aktivnosti zabilježila njemačka industrija. U Italiji su aktivnosti gotovo stagnirale a u Španjolskoj i Francuskoj bilježile su blagi rast.

Najveći je rast aktivnosti u industriji u svibnju prema Markitovom izvješću bilježila Grčka.