Kalifornijski senat je u utorak izglasao prijedlog zakona koji bi mogao iz temelja promijeniti tzv. gig ekonomiju i zadati težak udarac kompanijama koje preko mobilnih aplikacija iznajmljuju honorarne radnike poput Ubera ili Lyfta.

Zakon nazvan Assembly Bill 5, ili skraćeno AB5, mogao bi natjerati takve kompanije da stotine tisuća svojih “neovisnih ugovaratelja” počnu zakonski tretirati kao svoje zaposlenike, sa svim pravima i obvezama koje iz toga proizlaze.

U Senatu Kalifornije prijedlog je izglasan većinom glasova zastupnika iz redova Demokratske stranke i sada mu slijedi potvrda u donjem domu, te potvrda guvernera Gavina Newsoma, koji je prijedlog već javno podržao. Ako ne zapne na nijednoj prepreci, novi zakon bi trebao stupiti na snagu s prvim danom 2020. godine.

“Senat je ovime poslao jasnu poruku, koja glasi da tvrtke više neće moći izbjegavati zakonska pravila tako da namjerno krivo kategoriziraju svoje radnike… Kao zakonodavci, ne možemo dopustiti tvrtkama koje se ‘švercaju’ da nastave trošak svojeg poslovanja prebacivati na porezne obveznike i vlastite radnike. Na nama je brinemo o radnicima i radnicama, a ne o Wall Streetu i njihovim šemama za brzo bogaćenje preko inicijalnih javnih ponuda (IPO),” rekla je u izjavi za medije zastupnica Demokratske stranke Lorena Gonzalez, autorica predloženog zakona.

Gig ekonomija

Ekonomija honorarnih poslova, koja nudi priliku bilo kome da kao “slobodnjak” povremeno obavlja jednostavne poslove preko mobilnih aplikacija, u SAD je poprimila epidemijske razmjere i izaziva sve veću zabrinutost javnosti i zakonodavaca.

Dok kritičari takvih servisa, poput, primjerice, Ubera ili Bolta, kažu kako te tvrtke izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa radnicima koji zapravo obavljaju i nude istu uslugu i bave se istom djelatnošću kao već postojeće tvrtke, one su rado viđeni gosti na Wall Streetu jer u svojim IPO izlascima na burzu redovito prikupljaju milijarde dolara.

Činjenica je da takav tip tvrtki cijeli poslovni model temelji na honorarnom zapošljavanju radnika preko softverske platforme, čime eliminiraju sve troškove kod tradicionalnog oblika zapošljavanja, poput plaćenih bolovanja ili minimalne satnice.

No ako AB5 stupi na snagu, tvrtke poput Ubera ili Lyfta mogle bi biti zakonski prisiljene da godišnje plaćaju milijunske iznose za poreze na dohodak, razne kompenzacije i naknade, troškove treninga i slično.

Uz to, bit će prisiljeni i povisiti satnicu koju isplaćuju svojim vozačima, jer bi se po novom zakonu na njih primjenjivali postojeći propisi o minimalnoj plaći. U Kaliforniji je zakonom propisana minimalna satnica 12 dolara, a u nekim gradovima je i viša, kao npr. u San Franciscu gdje iznosi 15 dolara.

Loši dani za startup honorarce

Ekonomski analitičari kažu da će donošenje zakona AB5 koštati Uber i Lyft oko 800 milijuna dolare godišnje. Osim što se očito radi o golemim izdvajanjima, najave novog zakona dolaze u lošem trenutku za njihovo poslovanje. Vrijednost njihovih dionica na burzi je značajno ispod inicijalne cijene, i obje kompanije su sad pod velikim pritiskom ulagača da smanje troškove poslovanja.

U poslovanju im također ne cvatu ruže. U kolovozu, Uber je dioničarima prijavio gubitak od 5.2 milijardi dolara u drugom tromjesečju 2019. i najavio rezanje troškova. U srpnju su otpustili 400 zaposlenika iz odjela za marketing. Novih 435 otkaza uslijedilo je početkom ovog tjedna, dan prije donošenje novog zakona. Ovaj put je nastradalo i 8% njihovih programera, javio je američki news portal Quartz.

Iako se u medijima AB5 uglavnom povezivalo s honorarnom ekonomijom, zakon bi mogao imati posljedice i na druge struke u kojima zaposlenici žele biti slobodnjaci. Prošli tjedan su protiv zakona prosvjedovali kalifornijski vozači kamiona, a analitičari kažu da bi novi propisi povećali i troškove franšiznim restoranima koje bi mogao zahvatiti val radnih sporova. Zato su u svibnju zakonskom prijedlogu AB5 dodani i amandmani koji iz zakona izuzimaju neke profesije – u iznimke spadaju liječnici, agenti osiguravajućih kuća, trgovci vrijednosnim papirima, računovođe i frizeri.

Uber i Lyft, za koje se smatra da su glavne mete novog zakona, pružili su žestok otpor donošenju AB5. Krajem kolovoza, tvrtke za honorarni taksi prijevoz, zajedno s popularnom aplikacijom za dostavu hrane DoorDash, izdvojile su 90 milijuna dolara za inicijativu koja će 2020. od zakonodavaca tražiti da se i njih izuzme iz novih pravila i time se sačuva status njihovih radnika kao slobodnjaka.

Borba se nastavlja

Po novim pravilima, kompanija poput Ubera ili Lyfta mora ispuniti tri kriterija da bi oni i dalje zakonski bili “slobodnjaci” – mora dokazati da tvrtka ne kontrolira honorarne radnike koji ugovaraju poslove preko njih, da radnici obavljaju djelatnost koja je drugačija od uobičajene djelatnosti te kompanije, te da radnici imaju i pravnu osobu poput obrta ili male tvrtke koja se i inače bavi takvim poslom.

U srijedu, dan nakon donošenja zakona, Uberov glavni pravnik Tony West rekao je da u Uberu smatraju kako ni nakon stupanja zakona na snagu u siječnju tvrtka neće morati promijeniti kategorizaciju svojih vozača.

“Mi i dalje vjerujemo da su naši vozači ispravno kategorizirani kao neovisni slobodnjaci… I upravo zato što namjeravamo i dalje omogućavati ono što velika većina naših vozača kaže da najviše želi – fleksibilnost – vozače nećemo automatski re-kategorizirati kao zaposlenike, čak ni nakon siječnja sljedeće godine,” izjavio je West za NBC.

Lyftov glasnogovornik, Adrian Durbin, govoreći o inicijativi koja želi da se o ovome raspiše referendum, rekao je da je Lyft “spreman učiniti sve kako bi se ovo pitanje ponudilo kalifornijskim glasačima, kako bi se očuvali sloboda i pristup (usluzi) koju žele i trebaju i vozači i klijenti.”

New York je sljedeći?

Dugoročna posljedica zakona poput AB5 je u tome što bi Kalifornija ovim potezom mogla potaknuti i druge američke savezne države da usvoje slične zakone, što bi onda moglo dovesti do raspada modely gig ekonomije na razini cijelog SAD-a.

Kalifornija je jedno od najvećih tržišta unutar samog SAD-a – u toj državi Uber ostvaruje 17% svih svojih američkih prihoda, dok je za Lyft Kalifornija još važnija jer tamo ostvaruju 24% prodaje.

Analitičari investicijske banke Morgan Stanley procjenjuju da bi prihodi takvih taksi servisa mogli pasti 5-9% ako se ovakvi zakoni počnu usvajati širom Amerike. Drugi već najavljuju da bi “plave” države u kojima su birači tradicionalno više skloni Demokratskoj stranci mogle brzo uslijediti primjer Kalifornije. Među prvima bi mogli biti New York, New Jersey, Washington, Oregon i Illinois.

Zato bi donošenje zakona AB5 moglo postati noćna mora za sve tvrtke tzv. gig ekonomije, ne samo zbog direktnih posljedica i većih troškova poslovanja u Kaliforniji, već i zbog toga što može poslužiti kao primjer, kao dokaz da je takva legislativa ne samo održiva već i politički prihvatljiva strankama i biračima širom SAD-a.

Jer čak i ako inicijativa koju najavljuju za 2020. prođe i vozači Ubera ili Lyfta ostanu kategorizirani kao “slobodnjaci”, Kalifornija je ipak ovim ključnim zakonom ponudila nacrt drugim američkim državama – a možda i europskim zakonodavcima – kako da zakonski dovedu u red ekonomiju honorarnih poslova i sve veći problem radničkih prava koje ona u pravilu isključuje.