Na svjetskim valutnim tržištima američki je dolar prošloga tjedna oslabio jer se nakon niza slabijih nego što se očekivalo gospodarskih pokazatelja očekuje da će američka središnja banka već u listopadu ponovno smanjiti kamatne stope.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,4 posto, na 98,80 bodova.

Pritom je tečaj eura prema dolaru porastao 0,4 posto, na 1,0980 dolara.

Dolar je oslabio i u odnosu na japansku valutu, i to za 0,9 posto, pa je njegova cijena skliznula na 106,95 jena.

Američka valuta našla se pod pritiskom polovicom tjedna, nakon slabih pokazatelja iz američkog gospodarstva, koji su izazvali strahovanja ulagača od usporavanja rasta, pa čak i recesije.

Institut za upravljanje nabavom (ISM) objavio je kako je indeks aktivnosti u uslužnom sektoru SAD-a u rujnu skliznuo na 52,6 bodova, najnižu razinu od polovice 2016. godine, dok je proizvodna aktivnost pala na najniže razine u posljednjih 10 godina.

Zbog toga su ojačale špekulacije o daljnjem smanjenju ključnih kamatnih stopa američke središnje banke za 0,25 postotnih bodova, već treći put ove godine, što je pritisnulo tečaj dolara.

Trgovci na tržištu novca sada procjenjuju da izgledi za smanjenje kamata Feda u listopadu iznose oko 77,5 posto, dok su još početkom tjedna ti izgledi iznosili 40 posto.

Pojedini analitičari smatraju da bi, osim u listopadu, Fed mogao smanjiti kamate još jednom do kraja godine, ukupno četiri puta u ovoj godini.

Unatoč tome, euro nije osjetnije ojačao prema dolaru. Doduše, njegov se tečaj prema američkoj valuti odmaknuo od najnižih razina u više od dvije godine, na koje je skliznuo tjedan dana prije.

No, euro nije znatnije ojačao jer se ulagači plaše da bi Njemačka mogla kliznuti u recesiju, što bi dodatno pritisnulo ionako usporeni rast gospodarstva eurozone.

Na tržištima je prošloga tjedna vladao oprez i zbog istrage za mogući opoziv predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, ali i zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, kao i SAD-a i Europske unije.

Naime, polovicom tjedna američka je vlada najavila uvođenje carina od 25 posto na europske proizvode, kao što su francuska vina, talijanski sir i škotski viski, u znak odmazde zbog nelegalnih europskih subvencija Airbusu.

Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) objavio je popis sa stotinama europskih proizvoda kojima će se nametnuti nove carine nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) presudila da SAD ima pravo uvesti carine do iznosa od 7,5 milijarda dolara kako bi nadoknadio štetu.

Nove carine bi trebale stupiti na snagu 18. listopada, dok je Europska komisija najavila protumjere istog intenziteta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.