Srbijanska vlada kreće u veliki projekt Beograda na vodi, kojeg će financirati Arapski emirati s vrtoglavih 3 i pol milijarde eura. Hrvatska, pak, nastavlja s projektom Zagreba na Savi, koji je 2012. aktualizirao bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić.

Odlaskom Radimira čačića iz Vlade, Zagreb na Savi završio je u ladici. Sve dok se nije našao na Juncerovoj listi projekata koji će se financirati iz europskih fondova.

Za razliku od Beograda na vodi, privatne investicije Emirata, Zagreb na Savi bit će prvenstveno javna infrastrukturna investicija.

Projekt je trenutno u fazi izrade studija izvodljivosti. Jedno od mogućih rješenja je dovršenje kanala Sava-Odra-Sava i izgradnja nekoliko hidroelektrana koje bi pokrivale 23 posto energetskih potreba Grada Zagreba. Predviđeno je i otvaranje rijeke Save za riječni promet, te oslobađanje 350 hektara zemljšta uz Savu koje više ne bi imalo funkciju nasipa, odnosno, više ne bi plavilo.

Što će biti sa Zagrebom na Savi, znat će se do kolovoza ove godine, kada se dovrše studije. Iz Programa Sava predviđaju da bi gradnja prvog objekta mogla početi za manje od dvije godine, dok je realizacija cijelog projekta predviđena u roku od deset do 12 godina.