Javni dug na razini Europske unije i eurozone mjeren udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) u trećem je kvartalu 2019. godine blago smanjen u odnosu na prethodna tri mjeseca, a Hrvatska se svrstala među zemlje EU-a s najvećim padom, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.
Na kraju trećeg tromjesečja 2019. godine, bruto dug opće države na razini EU-a iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 80,1 posto, što znači da je za 0,3 postotna boda niži u usporedbi s prethodna tri mjeseca. Jednako toliko smanjen je i u eurozoni, skliznuvši na 86,1 posto BDP-a, pokazuju izračuni europskog statističkog ureda.
Hrvatska je prema najnovijim podacima Eurostata krajem trećeg kvartala 2019. imala javni dug u visini 74,9 posto BDP-a, odnosno za 1,2 postotna boda manji nego u drugom tromjesečju. Time je, uz još osam zemalja, izdvojena u skupinu onih s najvećim padom udjela duga u BDP-u na tromjesečnoj razini. Isti je pad zabilježila i Češka.
Daleko najveći pad duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježio je Cipar, za 9,2 postotna boda. Slijedi Malta s padom udjela duga iskazanog udjelom u BDP-u za 2,3 postotna boda, Nizozemska s 1,7 postotnih bodova, te Irska, Grčka i Finska, sa smanjenjem u rasponu od 1,3 do 1,5 postotnih bodova..
Udio duga u BDP-u ostao je nepromijenjen u Njemačkoj, a povećan je u četiri zemlje.
Najviše je porastao u Rumunjskoj, za 1,4 postotna boda. Slijedi Francuska s 0,9 postotnih bodova, te Slovenija i Bugarska, s povećanjem udjela duga u BDP-u za 0,4 odnosno 0,2 postotna boda.
Na kraju trećeg tromjesečja prošle godine najviši je udio duga u BDP-u imala Grčka, od 178,2 posto. Slijede Italija sa 137,3 posto, Portugal sa 120,5 posto, Belgija sa 102,3 i Francuska sa 100,5 posto.
Daleko najnižio udio duga u BDP-u imala je Estonija, od 9,2 posto.
Izraženiji pad udjela duga u EU na godišnjoj razini
U odnosu na treći kvartal 2018. udio duga u BDP-u na razini EU-a smanjen je za 1,2 postotna boda. U eurozoni je pao za 1,1 postotni bod.
U Hrvatskoj je udio duga u BDP-u u usporedbi s trećim kvartalom 2018. uvećan za svega 0,1 postotni bod, pokazali su izračuni Eurostata.
VEZANE VIJESTI
Pored Hrvatske manji udio duga u BDP-u nego u istom razdoblju prethodne godine bilježilo je još šest zemalja EU-a a veći njih 21.
Rumunjska predvodi i po rastu udjela duga na godišnjoj razini, za 1,4 postotna boda. Slijede Litva, Francuska i Italija s povećanjem duga iskazanog udjelom u BDP-u u rasponu od jedan do 1,2 postotna boda.
Najviše je smanjen na Cipru, za 10,1 postotni bod. Slijedi Portugal, sa udjelom nižim za pet postotnih bodova, Irska, gdje je smanjen za 4,7 postotnih bodova, te Austrija i Grčka, sa 4,5 odnosno 4,1 postotni bod manjim udjelom duga u BDP-u u odnosu na godinu ranije.
Deficit nepromijenjen u EU i eurozoni
Sezonski prilagođen proračunski deficit na razini 28-članog EU–a, promatran kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP), u trećem je kvartalu 2019. godine iznosio 0,9 posto, kao i u prethodnom tromjesečju.
U 19-članoj eurozoni iznosio je 0,7 posto BDP-a, kao i prethodna tri mjeseca, pokazuje izvješće.
Blago je pak na oba područja uvećan u odnosu na isto razdoblje godine ranije, za 0,2 postotna boda u EU te za 0,1 postotni bod u eurozoni, pokazuju izračuni europskih statističara.
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviši je deficit u trećem prošlogodišnjem tromjesečju bilježila Rumunjska, od 4,9 posto iskazano udjelom u BDP-u.
Najveći višak bilježile su Bugarska i Danska, od 2,4 odnosno 2,3 posto. Podaci za Hrvatsku nisu objavljeni, uz oznaku “povjerljivi ili Eurostatova procjena”. Istu oznaku nose i podaci za Irsku, Grčku, Španjolsku, Italiju i Cipar.
