Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, u Newsroomu je komentirala Vladinu odluku vezanu uz mjere pomoći gospodarstvenicima. Rekla je da su mjere dobre, ali da se na njima još mora raditi, kao i to da bi smanjenje PDV-a ugostiteljima bila jako dobra dugoročna mjera.
Vlada je ovaj tjedan donijela i nove odluke vezane uz protumjere i pomoć gospodarstvenicima. Proširen je dio koji se odnosi na djelatnosti vezane za one koje su sad zatvorene. Tako će i te djelatnosti, ako dokažu pad prometa viši od 40% moći participirati u pomoći.
“Mjera obeštećenja fiksnih troškova nije još definirana”
“Mislim da je to jedino fer. Pobrojavanje specijalnih djelatnosti bilo je pogrešno jer neke djelatnosti nisu bile definirane kao ugrožene, a jako su vezane uz zatvorene djelatnosti i time će imati gotovo stopostotni pad prometa”, rekla je Iva Tomić dodajući da mjera o nadoknadi fiksnih troškova nije do kraja definirana:
“Pogrešno je donositi mjere nakon što se sve zatvorilo pa se naknadno pokušavalo osmisliti modele. I danas je donesena preinaka postojećih mjera, no nepoznanica je obeštećenje fiksnih troškova jer u ovome što je donio HZZ stoji da će Ministarstvo financija propisati proceduru i da će se trebati prijaviti Poreznoj upravi. Ministarstvo financija još nije ništa objavilo, a već tjedan dana je prošlo otkako se ne radi. Proći će vjerojatno još neko vrijeme i u HUP-u ćemo imati puno posla jer će u praksi biti puno nepoznanica jer se o tome nije razmišljalo na vrijeme i dogovorilo se s poduzetnicima prije nego se išlo u zatvaranje. Rado bismo da nije došlo do toga, ali većina europskih zemalja je krenula u zatvaranje početkom studenog, a mi tek sad. Propadanje gospodarstva reflektira se na sve ostale pa su ovo mjere za spas svih skupa.”
Problem s kreditima
U prvom valu pandemije, za vrijeme proljetnog zatvaranja, problematični su se pokazali i krediti pomoći. “S kreditima postoji dvostruki problem. Nisu baš lako dostupni (treba određena kreditna sposobnost što je sad teško), a i za odobrene kreditne linije su se sporo obrađivali zahtjevi. Drugi problem s kreditima je taj da je dobar dio ili velik dio poduzetnika trenutno kreditno izložen i onda se zapravo njima nudi opet kredit za preživljavanje, ali to nije rješenje jer je to opet dug koji se mora vratiti. Moratoriji su isto samo odgode. Traženje obeštećenja fiksnih, kapitalinih troškova je nešto bez čega se ne može. I to ne radi samo naša vlada, to rade i druge zemlje prepoznavši da je zdravstvena kriza sve nas pogodila. Država se može jeftinije zadužiti, pronaći sredstva, pa i kod kredita treba biti oprezan koliko će moći vraćati kredite.”
Smanjenje PDV-a – dugoročna strategija
Tomić je naglasila da i lokalne jedinice mogu pomoći, a neke su to već i učinile. Što se tiče smanjenja PDV-a, kaže da to još nije opcija:
“Smanjenje PDV-a još nije opcija. Koliko god je smanjena potrošnja, PDV je najvažniji prihod države još uvijek. Prihodi države su jako pali, razumijem dilemu zašto ne smanjivati PDV. Ima i drugi razlog, ti objekti su trenutno zatvoreni pa im smanjivanje PDV-a ne znači puno. No, to je dugoročna strategija. Neke zemlje su to napravile da potaknu konkurentnost i cijenama privuku ljude. Po meni smanjivanje PDV-a u ugostiteljstvu je nešto o čemu treba razmišljati kao o strategiji za oporavak, pogotovo iduće ljeto kad se ponovno otvori turizam.”
Što nakon Nove godine?
Na pitanje što nakon 21. prosinca, do kad “traju” Vladine mjere, Tomić odgovara: “To muči i nas u HUP-u. Mjere se odobravaju na mjesečnoj razini, no u HUP-u osim mjera za zatvorene objekte uputili smo službeni zahtjev Ministtarstvu rada i ostalim institucijama da očekujemo do polovice mjeseca da jasno znamo što nas čeka iza 1. siječnja. Očekujemo i nastavak mjera, to su i najavili i Vlade, ali ono što sad vidimo je do 31. prosinca 2020. Kako bi poslodavci mogli planirati duću godinu, trebaju im čim prije te informacije.”
Na kraju je prokomentirala i izmjene Zakona o radu. “Krenuli su pregovori u rujnu. Ministar Aladrović je najavljivao izmjene zakona, ozbiljno smo prionuli poslu u HUP-u. Problem rada na daljinu u trenutnim zakonskim odredbama nije dobro riješen, ali ima još puno toga drugog što ne odgovara današnjem vremenu pa aktivno radimo na prijedlozima. Kad će to točno ići, to treba pitati ministra rada. Što se tiče rada na daljinu, to je prevažno pitanje da se stavi sa strane. HUP predlaže rad na daljinu koji treba biti posebno reguliran. Osim toga sugerirali smo da se uvedu dva modaliteta – povremeni rad na daljinu na zahtjev radnika, a drugi potencijalno stalni rad na daljinu za vrste poslova, gdje je to moguće, koji bi se uredio u skladu s drugim propisima i da se dio trošokova rada od doma pokrije neoporezivim paušalnim iznosom”, kazala je Tomić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.