Dodao je i kako “ono što baš ne veseli jest da smo prošle godine bili 39. ako primjenimo istu metodologiju, što je znak da se nismo u zadnjih godinu dana puno promijenili, a znamo da imamo dosta izazova u gospodarstvu i da se moramo mijenjati”.

“To pokazuje i izvješće Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) za ovu godinu, po kojem hrvatsko gospodarstvo na listi konkurentnosti među 140 zemalja stagnira na 77. mjestu, i to je znak da nam, bez obzira na ovu relativno visoku poziciju na listi lakoće poslovanja, predstoji velik posao”, kazao je Majetić.

Ujedno, dodaje, zabrinjavajuća je činjenica da je Hrvatska tako visoko na ljestvici Doing Business, “a naše gospodarstvo ne raste brže, što znači da ima još dosta problema koje moramo rješavati”. Pritom je istaknuo i kako detaljniji uvid u izvješće Svjetske banke pokazuje da je najveći napredak učinjen u područjima gdje su korištene nove tehnologije, odnosno u sektorima koji su informatizirani.

Hrvatska je u najnovijem izvješću Svjetske banke “Doing Business 2016.” po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta. U najnovijem izvješću Svjetska banka je izmijenila metodologiju, pa je tako lani Hrvatska prema novoj metodologiji zauzela 39. mjesto, a ne 65. kako je prvotno bilo objavljeno.

U novom je izvješću Hrvatska u kategoriji međunarodne trgovine za zabilježila maksimalnih 100 bodova te je u rangu najuspješnijih u toj kategoriji. Po izvršenju ugovorazauzela je 10. mjesto, a slijedi zaštita manjinskih dioničara, s plasmanom na 29. mjesto. Po plaćanju poreza Hrvatska zauzima 38. mjesto, rješavanju nelikvidnosti 59. mjesto, a po uknjižbi imovine 60. mjesto. Na 66. mjesto se svrstala po dostupnosti električne energije, 70. po dostupnosti kredita, a na 83. je mjestu po pokretanju poslovanja. Najslabiji plasman Hrvatska bilježi u izdavanju građevinskih dozvola, gdje zauzima 129. mjesto od 189 zemalja svijeta.

Iz Svjetske su banke poručili da su izvršenje ugovora i presuda olakšani uvođenjem elektroničkog sustava za praćenje javne prodaje pokretnina te pojednostavnjenjem postupka ovrhe u cjelini. Hrvatska je, priopćeno je, posebno dobre rezultate postigla u pogledu novog indeksa kvalitete upravljanja pravosuđem, pri čemu je za podindeks koji se odnosi na analizu IT infrastrukture sudova dobila najveću moguću ocjenu (5 od 5 bodova) što, među ostalim, obuhvaća sustave za rješavanje trgovačkih predmeta i tražbina male vrijednosti.

Osim toga, Hrvatska spada među samo šest gospodarstava koja su ostvarila 5,5 od 6 bodova za novi podindeks kojim se ispituje primjena tehnika za upravljanje predmetima (e-spis). Kada je riječ o pokazatelju Upis vlasništva, Hrvatska je napredovala na ljestvici zahvaljujući uvođenju novog indeksa kvalitete zemljišnih evidencija te se našla među 45 posto top gospodarstava.

Kada je riječ o pokazatelju Izdavanje građevinskih dozvola, u Hrvatskoj je uveden novi indeks nadzora kvalitete novih zgrada te je ostvarila 12 od 15 mogućih bodova. Hrvatska je posebno dobre rezultate postigla u pogledu kvalitete propisa o građenju, kontrole kvalitete tijekom i nakon izgradnje te zahtjeva o profesionalnom certificiranju, priopćeno je iz Svjetske banke.

“Ohrabruje nas napredak koji su nadležna tijela ostvarila u području olakšanja poslovanja za poduzetnike i ulagače u Hrvatskoj. Takve je napore potrebno održati i dodatno produbiti u nadolazećim godinama. Bržom provedbom ovih regulatornih reformi ne samo da će se poboljšati ulagačka klima i potaknuti otvaranje radnih mjesta, nego će se ubrzati i oporavak gospodarstva, zahvaljujući privlačenju ulaganja privatnog sektora”, izjavio je Carlos Pińerúa, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.