Brojne građevinske tvrtke muče se s vrtoglavim cijenama građevinskog materijala što poskupljuje radove. Pitanje je i kako će ti skokovi utjecati na cijenu obnove Zagreba i Banovine, koja se tek treba zahuktati, piše u srijedu Večernji list.

“Rastu cijena sigurno je doprinijela koronakriza, pa i blokada Sueskog kanala. Ima tu više faktora. Sjedinjene Američke Države navodno traže goleme količine drvene građe za drvene kuće, pa se iz Europe velike količine te građe šalju u Ameriku. Cijena kubika daske je s 1250 kuna porasla na 3500 kuna. Nema materijala koji nije poskupio, neki deset, a neki i više od 100 posto. Ne vidim tendenciju da će se to uskoro vratiti u nekakve normalne okvire. Osim toga, sad neki koriste priliku, pa kad svi dižu cijene, dižu i oni, kaže direktor građevinske tvrtke Međimurje graditeljstvo Goran Knežević.

Građevinski materijal u novogradnji sudjeluje s oko od 25 do 30 posto u cijeloj investiciji. “Za istu količinu novca moći ćemo raditi manje projekata”, kaže Knežević. Država ne može utjecati na cijene na tržištu zbog načela tržišne ekonomije.

“Ovo bi se moglo uvrstiti pod višu silu. Pitanje je i što će biti s projektima koji su prošle godine prijavljivani za EU fondove, a cijena je u međuvremenu otišla gore. Teško će pronaći izvođače po cijenama koje su vrijedile lani. Bit će svega”, zaključuje Knežević.

Josip Ergović, član uprave tvrtke NEXE, kaže da je kriza zbog pandemije donijela poremećaje na svjetskim burzama.

“U takvim okolnostima dolazi i do pritiska na finalnu cijenu proizvoda i usluga. Konkretno u slučaju našeg poslovnog sustava NEXE, suočeni smo s pritiskom rasta cijena roba i usluga, a posebno energenata koji predstavljaju najznačajniji trošak u našem poslovanju. U posljednje tri godine cijena emisijskih jedinica porasla je s četiri eura po toni na više od 60 eura po toni”, veli Ergović.

Predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec upozorava da enorman rast cijena građevinskog materijala prijeti poremećajem u sektoru graditeljstva, a time ugrožava i realizaciju brojnih investicijskih projekata u Hrvatskoj, poput aglomeracija i drugih infrastrukturnih objekata. Rast cijena tih razmjera nitko, kaže, nije mogao predvidjeti, donosi Večernji list.