Veliki developer obnovljivih izvora energije, njemačka tvrtka WPD, nakon 14 mjeseci čekanja dobio je energetsko odobrenje, a investicija od 30 milijuna eura u sunčanu elektranu u Dalmaciji zbog toga je bila na "leru". To je tek jedan od primjera kako se testira strpljenje ulagača, a njemački veleposlanik u Hrvatskoj, Christian Hellbach, koji je prisustvovao prezentaciji projekta u VE Katuni, upozorio je Vladu RH da sada ima veliku priliku u europskoj utrci oko instaliranja kapaciteta za OIE i izvoz energije, no da to neće trajati vječno.
Najveći njemački developer vjetroparkova na kopnu najavio je ovog tjedna investiciju od 30 milijuna eura u solarnu elektranu u Dalmaciji kod Šestanovca koja bi trebala biti izgrađena 2024. godine, a do sada su Nijemci samo na čekanje energetskog odobrenja, što je tek početni formalni korak i izdaje ga Ministarstvo gospodarstva, potrošili dragocjenih godinu i dva mjeseca.
Drugim riječima, 14 mjeseci su bili u investicijskom “leru”, a velika sunčana elektrana snage 30 megavata mogla je već odavno biti u izgradnji te uskoro početi proizvoditi toliko željenu električnu energiju iz obnovljivih izvora. Ovako, njemački WPD tek kreće u proces ishođenja lokacijske i građevinske dozvole, pri istom ministarstvu te se nadaju da će dozvole imati u rukama u roku šest mjeseci.
Čekanje na energetsko odobrenje, za što su interes iskazali još početkom prošle godine, svojevrsni je test strpljenja i za druge developere u Hrvatskoj pa su brojni spremni projekti također zbog toga odgođeni. Iz WPD-a nam kažu da u Njemačkoj i Italiji, primjerice, ni ne postoji nešto što bi se zvalo “energetsko odobrenje”, svojevrsna pretkvalifikacija za investitore pa tako ulagači na to ne gube vrijeme (a time i novac). Primjerice, u Njemačkoj na početku procedure moraju ishoditi samo okolišnu predstudiju kako bi se njome utvrdili uvjeti za izdavanje okolišne i građevinske dozvole (što je jedan, a ne dva dokumenta kao u Hrvatskoj), a za to im treba 1-3 mjeseca.
Vrijeme za Hrvatsku curi
Specifičnost hrvatskih propisa, a onda i sporo administriranje te razvoj projekata, navelo je njemačkog veleposlanika Christiana Hellbacha da ovog tjedna diplomatski upozori hrvatske vlasti da im curi vrijeme. Naime, kaže, članice Europske unije trenutno se natječu u tome koja će instalirati više kapaciteta obnovljivih izvora energije i postati izvoznica, a Njemačka će vjerojatno trebati uvoziti energiju iz čistih izvora, kao i zeleni vodik pa je zbog niza ozbiljnih investitora na dlanu prilika za zemlju velikog prirodnog potencijala poput Hrvatske. No, dodaje, ta prilika “neće trajati vječno i treba je iskoristiti u nekoliko sljedećih godina”.
Hoće li Hrvatska tu priliku doista iskoristiti, odnosno u kojem obimu, pitanje je, a izjava njemačkog veleposlanika – dana prilikom obilaska lokacije gdje će WPD graditi sunčanu elektranu u sklopu već postojeće VE Katuni koja je u pogonu je od 2017. godine – prošla je medijski prilično ispod radara. Poznato je pak da je Hrvatska pri samom dnu u EU-u po izgrađenim kapacitetima za iskorištavanje sunčeve energije.
Nešto se, doduše, počelo pokretati jer je nedavno i španjolski developer Acciona Energía objavio da mu je, nakon dvije godine čekanja, izdano energetsko odobrenje za dosad najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj pa i regiji, kapaciteta čak 150 megavata. Gradit će ju u Šibensko-kninskoj županiji na državnom zemljištu, a radi se o SE Promina i investiciji u rangu 100 milijuna eura.
Što se tiče najavljene njemačke investicije, tu bi mogao nastati prvi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Doduše, i HEP je još lani najavio da pored svoje prve vjetroelektrane, VE Korlat kod Benkovca snage 58 megavata, planira gradnju velike sunčane elektrane od čak 99 megavata uz potporu EBRD-a, a kažu da će to biti jedan od većih hibridnih energetskih parkova u ovom dijelu Europe. Kako su nam sada odgovorili iz HEP-a, analiziraju i mogućnost izgradnje postrojenja za skladištenje električne energije kao treće faze tog energetskog parka. Što se pak tiče solarne elektrane Korlat, ishođena je građevinska dozvola te je u tijeku natječaj za izgradnju koji se provodi po proceduri EBRD-a, a točna vrijednost investicije bit će poznata nakon okončanja tog natječaja, odgovorili su. U vezi s financiranjem očekuju pak da će Ministarstvo gospodarstva uskoro Vladi predložiti donošenje Odluku o davanju suglasnosti HEP-u za financiranje i realizaciju projekta, a početak izgradnje planiraju u proljeće 2024. godine i puštanje u probni rad krajem 2025. godine.
Tri godine pripreme za hibridnu elektranu
Direktor hrvatske podružnice WPD-a Zoran Obradović navodi da na projektu “hibridizacije” VE Katuni rade već tri godine, a najdulje su u tom razdoblju čekali energetsko odobrenje. Ukupna godišnja proizvodnja hibridne elektrane bit će dovoljna, izračunali su, za prosječnu godišnju potrošnju više od 35 tisuća domaćinstava, a povećat će se, jasno, i doprinos općini Šestanovac.
Dodaje kako su u siječnju prošle godine Ministarstvu gospodarstva prijavili i spreman projekt gradnje vjetroelektrane Vučipolje u Zadarskoj županiji, ali za njega još nisu dobili energetsko odobrenje te i ne znaju kada ga mogu očekivati.
Inače, brojni su developeri obnovljivih izvora energije koji nisu stigli projekte prijaviti na prvi poziv Ministarstva gospodarstva početkom 2022. godine pa za nove projekte, prema zakonu iz 2021. godine, čekaju izradu niza novih važnih podzakonskih akata. To pak čekanje traje već gotovo dvije godine i pitanje je koliko će još. Naime, tek je prije koji dan zaključen proces javnog savjetovanja za prijedlog uredbe o kriterijima za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja i uvjetima njegova izdavanja, a pristiglo je 116 komentara.
Developerima koji su spremni na velika ulaganja samo ostaje da se nadaju, kako poručuje i Obradović, “da će im institucije omogućiti na transparentan i učinkovit način bez odgađanja“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
#related-news_0
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare