Izvor za N1: HEP je najavio viškove plina, ali ne i da će ga prodavati budzašto

Ekonomija 11. srp 202313:41 0 komentara
N1 ilustracija/ Matija Habljak Pixell

Šef Uprave HEP-a Frane Barbarić je 5. travnja u dopisu ministru gospodarstva Davoru Filipoviću najavio da će po zapunjenju slobodnih skladišnih kapaciteta u podzemnom skladištu Okoli, viškove plina "koristiti za vlastitu potrošnju te će provoditi njihovu prodaju na domaćem i/ili inozemnom tržištu, ukoliko se ne naloži drugačije postupanje u svrhu zbrinjavanja viškova plina“. U tom dopisu, koji je N1 dobio na uvid, nije spominjao aukcije niti financijske probleme koje će ti viškovi i prodaja izazvati HEP-u.

Dok istražitelji USKOK-a u HEP-u traže dokumentaciju vezano za aktualnu plinsku aferu te bi trebali rasplesti kako je došlo do toga da je plin otkupljen od Ine prodavan i za jedan cent, odnosno tko je kriv što je nastao i rastrajban „višak plina“, odgovornost se u javnom prostoru prebacuje kao ping-pong loptica između šefa HEP-a Frane Barbarića s jedne strane i ministra gospodarstva Davora Filipovića s druge strane.

Najnoviji dopisi koji su u utorak iscurili u medije, a koje je objavio Nacional, govore da je Barbarić u četiri navrata u razdoblju siječanj-ožujak upozoravao Filipovića na viškove plina koje mora otkupljivati sukladno Vladinoj Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije pa i da je o tome znala Vlada. Zašto, dakle, nešto nije na vrijeme učinjeno?

Izvor iz Ministarstva gospodarstva kaže za N1 da su tada bili obaviješteni da postoji razlika između preuzete i prodane količine plina u iznosu 686,523 GWh kao i da je ta razlika (višak) bila pohranjena u Podzemnom skladištu plina Okoli (PSP). „Nitko tada niti kasnije nije upozoravao da će HEP gurati plin u cijevi i prodavati ga za 1 cent“, kaže naš izvor iz Ministarstva, opisujući taj potez kao „potpunu ludost“.

Dodaje da je HEP tada, u dopisu od 13. veljače, tražio i dobio produljenje odluke za korištenje kapaciteta Podzemnog skladišta plina Okoli te je takva odluka Vlade na snazi do 31. ožujka 2024. godine. „Da to nije bilo učinjeno, plin bi morao biti prodavan po aukcijskom modelu“, kaže naš izvoz iz Ministarstva gospodarstva, tvrdeći da to znači da su reagirali na problem na koji im je ukazano. Također, HEP je upozorio da zbog veće količine preuzetog plina od onog koji prodaje treba osigurati i „sredstva financiranja nabave plina“ te je Vlada provela dokapitalizaciju i odobrila kredit.

Činjenica je, međutim, da u Ministarstvu ne mogu reći da nisu bili na vrijeme obaviješteni da će od travnja ove  do travnja 2024. godine, za razdoblje u kojem je trebala vrijediti Uredba, nastati i daleko veći viškovi plina.

Naime, u novom dopisu, koji je HEP poslao Filipoviću 5. travnja, a koji je dobio na uvid N1, stoji informacija da će u razdoblju od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. godine nastati viškovi plina od otprilike 2000 GWh (što predstavlja iznos od 82 milijuna eura uz pretpostavku zadržavanja iste otkupne cijene) te se „očekuje zapunjavanje slobodnih kapaciteta PSP kojima raspolaže HEP te plin više neće biti moguće zbrinuti u PSP“.

E sad, je li Filipović iz toga trebao zaključiti da će taj višak plina biti prodavan za sitniš? Možda, ali Barbarić u tom dopisu nimalo ne dramatizira niti na bilo koji način ukazuje da će nastati gubitak. Ne spominje čak niti riječ aukcija, nego samo da će HEP koristiti viškove za sebe i da će ih prodavati na tržištu.

Citiramo zadnji pasus HEP-ova dopisa od 5. travnja: „Po zapunjenju slobodnih skladišnih kapaciteta, HEP d.d. će viškove plina nastale provedbom Uredbe NN 31/2023, koristiti za vlastitu potrošnju te će provoditi njihovu prodaju na domaćem i/ili inozemnom tržištu, ukoliko se ne naloži drugačije postupanje u svrhu zbrinjavanja viškova plina“.

U istom dopisu se u prethodnim pasusima spominje da je dio viškova plina nastao do 31. ožujka 2023. godine, u iznosu 607,5 GWh, pohranjen na dijelu skladišta kojim raspolaže PSP, a da je ostatak od otprilike 150 GWh „trenutno pohranjen na dijelu PSP kojim raspolaže HEP“. Ukupna vrijednost tog, pohranjenog plina u PSP-u, stoji u dopisu, iznosi 31 milijun eura.

Tko je tu na kraju doista debelo zakazao, kako je i zašto u lipnju došlo do aukcija plina gdje se plin prodavao po simboličnim cijenama i HEP zabilježio milijunske gubitke, zašto na vrijeme nisu zakupljeni skladišni kapaciteti u nekoj drugoj zemlji ili pak od drugih korisnika PSP Okoli (a navodno je bilo mjesta), vjerojatno će raspetljati istražitelji te ćemo doći do odgovora da li je sve tek posljedica nečije nevjerojatne aljkavosti i neznanja ili je u pozadini zapravo dogovorena trgovina, odnosno kriminal.

Kao što je poznato, Vlada je ovog mjeseca obustavila odluku o obvezi Hrvatske elektroprivrede da kupuje plin od Ine koji je proizveden u Hrvatskoj, “a bio je namijenjen osiguranju dovoljnih količina plina u krizi”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!