Hrvatsko gospodarstvo bilo je izloženo velikom stresu, ali pokazuje otpornost te se za ovu i idluću godinu predviđa njegov snažan oporavak, uz rast BDP-a od 5,4 i 5,8 posto, poručili su članovi Misije MMF-a u zaključnoj izjavi objavljenoj u petak.

“Za 2021. i 2022. predviđa se snažan oporavak uz rast od 5,4, odnosno 5,8 posto, potaknut oporavkom u sektoru usluga, pod pretpostavkom ostvarivanja dvije trećine turističkih dolazaka iz 2019. u 2021. godini te njihovog gotovo punog oporavka u 2022., i investicijama koje će biti potaknute velikim priljevima bespovratnih sredstava iz EU-a u srednjoročnom razdoblju. U srednjem roku predviđa se da će se rast BDP-a usporiti prema razinama od oko tri posto”, istaknuto je u izjavi Misije MMF-a na kraju njihova posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, na temelju članka IV. statuta MMF-a.

Iz MMF-a podjsećaju da su pandemija i dva razorna potresa dovela su do pada gospodarske aktivnosti od 8 posto u 2020. uslijed smanjene domaće i inozemne potražnje, pri čemu je posebno velik bio pad prihoda od turizma, oko 60 posto na godišnjoj razini. No, ističu i da je izdašna potpora fiskalne i monetarne politike, zajedno s primjerenim popuštanjem nadzornih zahtjeva, pomogla u ublažavanju učinaka pandemije.

Pritom je, zamjećuju, financijska pozicija države donekle je olakšana sredstvima iz fondova EU-a, kojima je financirana većina mjera fiskalne potpore, a HNB je intervenirao na deviznom tržištu i ublažio napetosti na domaćem tržištu obveznica otkupom državnih vrijednosnih papira u iznosu od otprilike 5,5 posto BDP-a te snizio obveznu pričuvu i provodio repo operacije.

Tržišta su se smirila posebice nakon uspostave linije za valutni ugovor o razmjeni (engl. swap line) s Europskom središnjom bankom (ESB) sredinom travnja 2020. u iznosu od 2 milijarde eura, dodaju.

Navode i da su se platnobilančni pokazatelji držali relativno dobro te je u 2020. tekući račun zabilježio je mali manjak od 0,4 posto BDP-a unatoč snažnom padu prihoda od turizma. Međutim, napominju, bruto javni i inozemni dug porasli su za gotovo 16, odnosno 6 postotnih bodova BDP-a, poništivši ranija povoljna kretanja.

Osvrnuli su se i na inflaciju, ocjenivši da je i dalje niska unatoč nedavnom porastu, te prognoziraju njezinu stabilizaciju na razini od 2 posto tijekom 2023.

Treba izbjeći daljnje smanjenje poreza i provesti reforme

Izvršni direktori MMF-a pozdravili su poduzimanje brzih mjera za borbu protiv pandemije covida-19, čime su stvoreni temelji za predviđeni oporavak, potpomognut turizmom i investicijama.

U svojoj izjavi pozdravili su i napore hrvatskih vlasti za postizanje ravnoteže između podupiranja oporavka od posljedica pandemije i razboritosti fiskalne politike te spremnost za nastavak pružanja podrške ako to bude potrebno.

No, naglasili su i važnost izbjegavanja daljnjeg smanjenja poreza kako bi se očuvali fiskalni prihodi te kako bi se javni dug čvrsto održao na silaznoj putanji u srednjoročnom razdoblju, a pozvali su i na ubrzanu provedbu strukturnih reforma i potrebu za jačanjem sposobnosti apsorpcije sredstava iz strukturnih fondova EU-a, posebice u području upravljanja javnim investicijama.

Pozdravili su i planove vlasti za uvođenje sustava plaća u državnoj upravi koji nagrađuje produktivnost kao i objedinjavanje zdravstvenih usluga na nižim razinama javne uprave.

Direktori MMF-a smatraju da je monetarna politika primjereno akomodativna u okviru sidra deviznog tečaja i obilne globalne likvidnosti.

Pozdravili su i ulazak u tečajni mehanizam ERM II u srpnju 2020. u kontekstu uvođenja eura kao strateškog prioriteta vlasti. Uzimajući u obzir koristi od uvođenja eura, direktori su pozdravili snažnu posvećenost vlasti da poštuje kriterije konvergencije te da unaprijedi okvir za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

Treba pomno pratiti kreditna kretanja povezana s tržišta nekretninama

U izjavi su naglasili potrebu za nastavkom pomnog praćenja rizika u financijskom i bankovnom sektoru i nakon isteka mjera regulatornog popuštanja uvedenih u skladu sa smjernicama za ublažavanje učinaka pandemije Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. Također, pozdravili su odluku kojom se olakšava otpis neprihodonosnih kredita i napore za jačanjem stečajnog okvira.

Direktori su preporučili vlastima da posebno pomno prate kreditna kretanja povezana s tržištem nekretnina i da budu spremne apsorbirati višak likvidnosti i nametnuti primjerene makrobonitetne mjere bude li to potrebno, navodi se u izjavi koja je objavljena na internetskim stranicama HNB-a.