Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET traži uvođenje javnog rada za neplatiše uzdržavanja djece.
U tijeku je postupak e-savjetovanja o nacrtu Zakona o privremenom uzdržavanju, pa Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET smatra da je to prilika da se zakon unaprijedi, a postupci odobravanja privremenog uzdržavanja ubrzaju.
Velik broj samohranih roditelja i njihove djece koji su korisnici udruge nestrpljivo, vele, čekaju da promjene stupe na snagu. Iva Jovović, izvršna direktorica LET-a, kaže da podržava najavljeno povećanje predviđenih iznosa za privremeno uzdržavanje, produljenje privremenog uzdržavanja s trenutačno maksimalne tri godine do 18. godine života djece, uvođenje žurnosti u proces odobravanja privremenog uzdržavanja, kao i reguliranje rokova te uvođenje javnog rada kao oblik namirenja dugova prema državnom proračunu od strane neplatiša uzdržavanja djece, piše Večernji list.
Mjera privremenog uzdržavanja i nakon 18. godine
Predlaže Ministarstvu rada, mirovinskog osiguranja, obitelji i socijalne politike da uvede mjeru privremenog uzdržavanja i nakon 18. godine života, pa da se uskladi s Obiteljskim zakonom u kojem je navedena i obveza uzdržavanja djece koja se redovito školuju do njihove 26. godine, uzdržavanje djece nakon završetka srednje škole do godinu dana ako ne mogu naći posao te dulje uzdržavanje za djecu koja su jako bolesna ili s invaliditetom.
Naplatu dugova trebalo bi, smatra, osigurati i ovrhom na prihodima i imovini, a neplatiše bi trebalo prijavljivati Državnom odvjetništvu i kazneno ih goniti. Jedan članak zakona propisuje da u slučaju smrti obveznika uzdržavanja za ispunjenje tražbine odgovaraju njegovi nasljednici do visine vrijednosti naslijeđene imovine. “To može značiti da dijete za koje se izdvajao iznos privremenog uzdržavanja, ako je nasljednik, u biti vraća taj iznos u državni proračun. I onda se dogodi situacija da to dijete vraća dugove svog roditelja za svoje uzdržavanje.
Rizik od siromaštva za djecu
Cijela je ideja Zakona o privremenom uzdržavanju to da se smanji rizik od siromaštva za djecu za koju roditelji ne plaćaju uzdržavanje, a onda će morati vraćati novac u proračun i biti gurnuta u siromaštvo”, ističe Jovović.
Predviđeno je da Agencija za osiguranje radničkih tražbina pozove obveznika uzdržavanja da se izjasni o plaćanju uzdržavanja za dijete, no što, pita Jovović, u slučajevima kad je adresa neplatiše nepoznata.
“U svom 20-godišnjem radu s jednoroditeljskim obiteljima najčešće se susrećemo s takvim problemom. Čak smo dobili informacije da Državno odvjetništvo odustaje od kaznenog progona jer ih ne mogu naći. Ako osoba nije regulirala svoje podatke o boravištu i prebivalištu, Državno odvjetništvo odustaje od progona po službenoj dužnosti”, ističe. U udruzi tvrde da je više od 90 posto neplatiša kažnjeno samo uvjetnom kaznom zatvora.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!