Nedavna anketa pokazuje da Scholza podupire svega 18 posto Nijemaca. Njemačko gospodarstvo trenutačno je najslabije od svih zemalja u G7, a zastarjela njemačka industrija ne obećava da će se to uskoro promijeniti.
Što se događa s njemačkom ekonomijom pod Scholzom?
Nakon godina zatvaranja očiju pred onim što je ostatak svijeta mogao jasno vidjeti, Nijemci se polako pomiruju s realnošću da su u velikim problemima. Četiri jahača njihove ekonomske apokalipse dolaze na vidjelo: egzodus velike industrije; brzo pogoršanje demografske slike; infrastruktura koja se raspada; i nedostatak inovacija.
Dok su posljednjih godina bili zaokupljeni migracijama i ratom u Ukrajini, njemačko gospodarstvo tiho implodira. Ekonomski problemi raspiruju strahove da bi zemlja mogla vidjeti daljnje skretanje u političke ekstreme.
Koalicija kancelara Olafa Scholza, sputana ustavnim ograničenjima potrošnje zbog kojih je vladi gotovo nemoguće poduzeti ambiciozne gospodarske poticaje, opterećena je unutarnjim sukobima i čini se da joj je ponestalo ideja što dalje učiniti.
Dok su gospodarske borbe vrile već neko vrijeme, one su se iznenada promenutle u prvi plan nakon bujice prilično crnih gospodarskih vijesti koje uključuju njemačke tvornice za blue-chip tvrtke, uključujući Volkswagen i Intel. Upitani da rangiraju “najvažnije probleme” zemlje, Nijemci su ekonomiju stavili na drugo mjesto iza migracije u nedavnoj anketi javne televizije.
18 posto Nijemaca zadovoljno Scholzom
To su loše vijesti za Scholza i njegovu razorenu trostranačku koaliciju koji je i prije nedavnih gospodarskih problema, zaradio najnižu ocjenu odobravanja ikada zabilježenu za jednog njemačkog čelnika.
Samo 18 posto Nijemaca zadovoljno je Scholzovim radom. Za usporedbu, najniža razina ikad zabilježena za Angelu Merkel tijekom njezinih 16 godina na dužnosti bila je 40 posto. Gerhard Schröder, njezin prethodnik, dotaknuo je dno kada je imao 24 posto podrške.
Za Scholza se ove nedjelje nazire još više poniženja u obliku još jedne potencijalne pobjede krajnje desnice na istočnim regionalnim izborima, ovaj put u njegovoj matičnoj državi Brandenburg. Scholzova Socijaldemokratska stranka lijevog centra (SPD) vlada Brandenburgom od ponovnog ujedinjenja Njemačke. Ali ankete pokazuju da tamo vodi krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD), piše POLITICO.
Ako krajnja desnica ponovno pobijedi na istoku, kao što je to učinila u Tiringiji ranije ovog mjeseca, to bi bio signal (još jednog) odbacivanja Scholzova vodstva, koja bi išla u prilog skepticima koji nagađju ovakva oslabljena koalicija neće trajati do sljedećih saveznih izbora zakazanih za godinu dana.
Najslabija ekonomija u G7
Najnoviji ekonomski pokazatelji sigurno neće pomoći Scholzovim šansama. Njemačka je već sada najslabija ekonomija u G7.
Prije samo 15 godina, dok se veći dio Zapada još uvijek mučio s financijskom krizom, Njemačka je izgledala kao da je otkrila tajnu trajnog prosperiteta.
It’s likely that Germany’s economic issues are not only tied to the exhaustion of its economic model but also to the fact that the #euro has fallen short of expectations, writes Miroslav Singer of @GENERALI https://t.co/PgcK0zAeq1
— OMFIF (@OMFIF) September 19, 2024
S industrijskom bazom ukorijenjenom u tehnologijama iz 19. stoljeća kao što su kemikalije i strojevi te ogromnim digitalnim deficitom, Njemačkoj je sve teže konkurirati. Nekoć dom nekim od vodećih svjetskih kompanija, od BMW-a do Adidasa, sada se nalazi pod sve većim pristiskom irelevantnosti. Od 100 najvrjednijih tvrtki na svijetu, na primjer, samo je jedna – tvrtka za razvoj softvera SAP – njemačka.
Tesla četiri puta jača od čitave autoindustrije
Na veliku žalost slavnog njemačkog inženjerskog sektora, Kinezi su ih sustigli. “Made in Germany” znači sve manje.
U međuvremenu, smrtonosna kombinacija agresivne američke industrijske politike i domišljatosti dovela je Nijemce u sve nepovoljniji položaj i u SAD-u. Tesla, tvrtka kojoj su se njemačke autokompanije nekoć rugale, sada vrijedi četiri puta više od njemačke automobilske industrije zajedno.
“Chip Flop”
Posljednja salva njemačke propasti stigla je kasno u ponedjeljak s objavom američkog diva čipova Intela da odgađa planirano njemačko širenje vrijedno 30 miljardi eura. Investicija, koja je obećavala otvaranje 3000 radnih mjesta, bila bi najveća strana kompanija u njemačkoj povijesti. Iako je Intel rekao da će projekt biti odgođen za “otprilike dvije godine”, nema jamstva da će se ikada ostvariti.
Intelov potez, koji je tabloid Bild nazvao “Chip Flop”, slijedi vijesti ranije ovog mjeseca da Volkswagen razmatra zatvaranje tvornica u Njemačkoj po prvi put u svojoj 87-godišnjoj povijesti. Automobilski div, zajedno s ostatkom nekoć hvaljene njemačke automobilske industrije, sporo je ulagao u električna vozila i borio se da uhvati korak s američkim rivalom Teslom i kineskim BYD-om. Sada se plaća luđaču.
Otkriće uprave Volkswagena da su veliki rezovi vjerojatno neizbježni prodrmalo je Njemačku iz kolektivne apatije. Iako su njemački gospodarski rezultati neko vrijeme bili ispod optimalnih — zemlja je bila u dugotrajnom razdoblju stagnacije koje je počelo 2020. — dubina kriza nije bila toliko velika jer je zaposlenost ostala na prihvatljivoj razini, prenosi POLITICO.
Ali to možda još dugo neće biti slučaj. Čini se da će ekonomski izgledi biti sve gori. Kao što je nedavno rekao visoko cijenjeni ekonomski institut Ifo sa sjedištem u Münchenu: “Njemačko gospodarstvo zaglibilo je u krizu.”
Prijetnja porasta nezaposlenosti
Uz duboko ukorijenjene izazove s kojima se Njemačka suočava, kao što su brzo starenje društva i niska produktivnost radne snage, zemlju su također teško pogodili ciklički razvoji, uključujući usporavanje u Kini i pad domaće potrošnje.
Ipak, nezaposlenost, zaostao ekonomski pokazatelj, ostala je prilično niska do sada. U kolovozu je dosegnula 6,1 posto, što je porast od 0,3 posto u odnosu na godinu ranije. Ali klima zapošljavanja mogla bi se brzo promijeniti ako tvrtke poput VW-a i drugi veliki industrijski igrači započnu s reduciranjem radne snage.
Te brige nisu ograničene na automobilsku industriju. Iako su se njemačke cijene energije stabilizirale nakon šoka koji je izazvala ruska invazija Ukrajine 2022., a koja je presjekla pristup njemačke industrije jeftinom ruskom plinu, tvrtke i dalje navode visoke troškove energije kao nepovoljni čimbenik u konkurenciji, a situaciju pogoršavaju sve strožije ekološke norme za tradicionalne njemačke industrije.
Zeleni čelik
U Duisburgu, domu najvećih europskih tvornica čelika, radnici se pripremaju za znatna smanjenja. ThyssenKrupp, nekadašnji nacionalni prvak u proizvodnji čelika, bori se da ostane konkurentan unatoč obećanjima od oko 2 milijarde eura državnih subvencija koje bi olakšale “transformaciju” proizvodnje i smanjili emisiju CO2.
Cilj vlade je Duisburg pretvoriti u središte za “zeleni” čelik, zamjenjujući čeličane na ugljen novima na vodik. Pitanje je je li to realan cilj, s obzirom na to da stvaranje “zelenog vodika”, ili vodika proizvedenog obnovljivom energijom, zahtijeva velike količine energije vjetra i električne energije, što je i skupo i logistički teško.
Bärbel Bas, SPD-ova predsjednica njemačkog parlamenta i rođena u Duisburgu, posjetila je ovaj tjedan svoj rodni grad na “čeličnom summitu” kako bi razgovarala o krizi koja je zahvatila industriju. Pozivajući se na desetke tisuća radnih mjesta koja su pod upitnikom, Bas je inzistirala da “mora postojati budućnost” za čeličanu u Duisburgu.
“Domaća proizvodnja čelika također je bitna za Njemačku”, dodala je. “Njemačka ne bi trebala postati ovisna o drugima za ovu važnu sirovinu.”
Smanjena potražnja
Pitanje je, međutim, kako će industrija čelika preživjeti s obzirom na dodatni izazov: smanjenu potražnju.
Njemačka industrija čelika zapošljava oko 80.000 radnika, ali je većina proizvođača smanjila proizvodnju zbog rastućeg prezasićenja, potaknutog slabostima njemačkog sektora automobila i strojeva. Dionice ThyssenKruppa pale su gotovo 60 posto tijekom prošle godine. Prošlog mjeseca je nekoliko članova uprave ThyssenKruppove čelične podružnice, uključujući bivšeg čelnika SPD-a i ministra gospodarstva Sigmara Gabriela, podnijelo ostavke usred spora oko strategije za poslovanje, prenio je POLITICO.
Tko će zamijeniti Scholza?
Prije nekoliko mjeseci činilo se da stvari za SPD teško mogu biti gore. Na europskim izborima u lipnju, stranka je doživjela najgori rezultat na nacionalnim izborima u više od jednog stoljeća. Zatim, na lokalnim izborima na istoku Njemačke ranije ovog mjeseca, stranke u njemačkoj koaliciji predvođenoj SPD-om pretrpjele su velike gubitke.
Sada, ekonomske nevolje posebno snažno pogađaju ono što je ostalo od SPD-ovih tradicionalnih proizvodnih uporišta, od njemačkog središta čelika na zapadu do VW-ove baze u Donjoj Saskoj.
To znači da će zadatak preokreta njemačkog gospodarstva vjerojatno pasti na leđa oporbe desnog centra i Friedricha Merza, čelnika Kršćansko-demokratske unije (CDU), koji je trenutno daleko ispred svih ostalih stranaka. Ovaj je tjedan Merz, bivši korporativni odvjetnik s bliskim vezama s njemačkim biznisom, najavio da će se kandidirati kao glavni kandidat konzervativaca, što ga čini vjerojatnim sljedećim kancelarom.
Merz radi na platformi za vraćanje zlatnog doba njemačkog gospodarstva, uključujući očuvanje motora s unutarnjim izgaranjem i povećanje produktivnosti.
“Želimo i moramo ostati industrijska zemlja”, rekao je nedavno u Berlinu.
Ali s obzirom na strukturne probleme s kojima se njemačko gospodarstvo suočava, malo je vjerojatno da će bilo koja strana uskoro moći inicirati industrijski preokret.
Drugim riječima, krajnje je vrijeme da Nijemci prijeđu na sljedeću fazu tugovanja zbog svoje nekoć velike ekonomije: prihvaćanje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!